Na današnji dan 1921. godine, u Foči je rođen Adil-beg Zulfikarpašić, bosanskohercegovački kulturni mecena, biznismen, vakif, političar i dobročinitelj.

Adil je bio sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Studirao u Grazu, Beču i Fribourgu, diplomiravši političke nauke i pravo.

Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi Narodne Republike BiH. Godine 1946., emigrirao je iz Bosne i Hercegovine, te postao predsjednik Bošnjačkog liberalnog saveza. Također je bio urednik „Bosanskih pogleda“ koji su izlazili u Beču i Fribourgu od 1960. do 1967. godine.

Bošnjački institut

Zulfikarpašić je, 1988. godine, osnovao Bošnjački institut u Cirihu, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima.

U Bosnu i Hercegovinu se vratio u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je bio potpredsjednik, ali se iste godine u septembru razišao sa SDA i zajedno s Muhamedom Filipovićem osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik sedmičnika “Bosanski pogledi” u Sarajevu (1991.).

Godine 1991., Bošnjački institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Cirihu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika.

Umro dubrovački pjesnik Ivan Dživo Gundulić

1672. - Đovani Domeniko Kasini (Giovanni Domenico Cassini), francuski astronom, matematičar, inžinjer i astrolog italijanskog porijekla, otkrio je Saturnov satelit Reju. Bio je profesor na Bolonjskom univerzitetu i direktor Pariske zvjezdarnice. U matematici su po njemu nazvani krivulja (Cassinijev oval) i identitet (Cassinijev identitet za Fibonaccijeve brojeve).

1721. - Umro Ivan Dživo Gundulić, hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik. Pripadnik je dubrovačke plemićke porodice Gundulić i najznačajniji hrvatski barokni pisac. Godine 1622., u Veneciji je odštampano prvo izdanje njegove religiozne poeme/baroknog plača “Suze sina razmetnoga”, koja predstavlja inovaciju u tadašnjoj hrvatskoj književnosti te uzor mlađim pjesnicima. Dramom u stihu metaforički nazvanom “Dubravka” (prvi put izvedena 1628. godine) Gundulić se vratio pozorištu.

U posljednjem desetljeću života Gundulić je napisao historijsko-romantični ep “Osman”, svoje najznačajnije djelo.

1790. - Rođen francuski orijentalist Žan Fransoa Šampolion (Jean-Francois Champollion), osnivač egiptologije. Šampolion je, 1822. godine, dešifrirao hijeroglife s ploče pronađene 1799. u egipatskom mjestu Rešid, utvrdivši da oni nisu samo simboličko nego i fonetsko pismo.

1804. - Rođen francuski pisac Šarl Ogisten Sent-Bev (Charles Augustin de Sainte-Beuve), najistaknutiji predstavnik francuske književne kritike. Počeo je romantičarskim pjesmama i romanom "Naslada", ali se potom posvetio isključivo književnoj kritici i historiji. Ostala djela: pjesme "Život, poezija i misli Žozefa Delorma", kritike "Književni portreti", "Por-Roajal", "Razgovori ponedjeljkom".

Izašao prvi primjerak švedskih dnevnih novina “Dagens Nyheter”

1810. - Rođen njemački egiptolog Karl Ričard Lepsijus (Richard Lepsius), koga smatraju osnivačem moderne arheologije. Njegove "Egipatske hronologije" utemeljile su naučno izučavanje rane egipatske historije.

1834. - Umro engleski ekonomista i demograf Tomas Robert Maltus (Thomas Malthus), poznat po "zakonu stanovništva". Prema tom zakonu, stanovništvo se uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom progresijom.

1864. - Prvo izdanje švedskih dnevnih novina “Dagens Nyheter” (Današnje vijesti) ugledalo svjetlo dana. Današnji tiraž novina je 360.000 radnim i 400.000 neradnim danima, što ih čini najprodavanijim i najutjecajnijim novinama u Švedskoj.

1872. - Umro francuski pisac Teofil Gotje (Theophile Gautier), majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umjetnost radi umjetnosti". Djela: pjesme "Emalji i kameje", proza "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas".

1876. - Rođen Stevan Aleksić, jedan od najznačajnijih srpskih slikara s početka dvadesetog vijeka. Poznat je po seriji autoportreta od 1895. do 1922. godine, koji ilustriraju evoluciju njegovog stila i tehnike, a najveća su takva zbirka u Srbiji.

Rođen Sead Fetahagić, bh. pisac i novinar

1925. - Rođen Janika Balaž, opjevani vojvođanski tamburaš i muzičar romskog porijekla. Bio je član Velikog tamburaškog orkestra Radio Novog Sada od njegovog osnivanja, 1958. godine. Svirao je tamburicu primu (bisernica), a sa svojim malim tamburaškim sastavom od osam članova nastupao je širom svijeta. Pjesme "Osam tamburaša s Petrovaradina" i "Primaši" njemu su posvećene. Grad Novi Sad je, 12. novembra 1988., u Balaževu čast podigao spomenik na trgu nasuprot Petrovaradinske tvrđave.

1935. - Rođen Sead Fetahagić, bosanskohercegovački pisac i novinar. Njegova prva knjiga pripovjedaka ”Četvrtak poslije petka”, izdana 1960. godine, unijela je u bosanskohercegovačku literaturu moderan izraz. Slijedi zbirka priča ”Go čovjek na krečnjaku” (1970) i eksperimentalni roman ”Drugo kraljevstvo smrti” (1990). Pisao je za radio, film i televiziju, a na pozorišnim scenama izvedene su mu komedije ”Kolo oko kaktusa”, ”Znam za jadac”, ”Velika rasprodaja” i ”Kako je počelo”.

1948. - Šumarski fakultet u Sarajevu počeo s radom. Prvi diplomirani inžinjeri šumarstva u Sarajevu promovirani su 1953. godine, a prvo zvanje doktora nauka stekao je Vitomir Stefanović 1959. godine, odbranivši tezu naslova “Tipovi šuma bijelog bora na području krečnjaka istočne Bosne”.

1956. - Rođen Dejv Mari (Dave Murray), engleski muzičar i tekstopisac, najpoznatiji kao gitarist hevi metal benda “Iron Maiden”. Utjecao je na mnoge hevi metal gitariste od početka osamdesetih.

1997. - Umro japanski glumac Toširo Mifune (Toshiro), koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave (Kurosawa). Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".

2022. - U Zagrebu je od raka pluća, u 60. godini života, preminuo legendarni hrvatski muzičar i pjevač Massimo Savić. Massimo je postao popularan 1980-ih sa svojim bendom "Dorian Gray", a potom je izgradio uspješnu solo karijeru, što je potvrdio dobivanjem pet Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu.