Sarajevo je i danas u vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova u svijetu i najzagađeniji glavni grad u Evropi, pokazuju podaci globalne platforme IQAir. Popodnevni parametri govore da je Sarajevo na visokom četvrtom mjestu u svijetu i da njegovi stanovnici udišu vrlo nezdrav zrak.

Prema riječima stručnjaka za energetiku Almira Bečarevića, jedan od osnovnih uzroka je pad potrošnje prirodnog plina i korištenje drugih energenata za zagrijavanje.

- Lahore sa 13 miliona stanovnika, Delhi sa 32, Karači sa 16, Peking sa 20 miliona i Sarajevo sa 350.000 stanovnika. To su metropole sa redovno najzagađenijim zrakom i ovaj trend Sarajevo drži kontinuirano u danima kad nema vjetra i kada je nebo vedro, a iz centra grada to nebo ne vidimo. Zima nije kalendarski zvanično ni počela, pa se može očekivati da naš glavni grad danima i sedmicama bude u vrhu najzagađenjih u svijetu – kaže Bečarević.

On očekuje da podatke koje je analizirao imaju na umu i oni koji uporno cijene plina drže visokim, zbog čega veliki broj građana u hladnim danima traži alternativne energente.

- Potrošnja gasa u BiH prije rata iznosila je 640 miliona Sm3 (standardni kubni metar, op.a.), 2005. godine je to oko 380 miliona Sm3. Do 2020. godine FBiH je trošila više od 170 miliona Sm3 godišnje. 2021. godišnja potrošnja iznosila je 205 miliona, a prošle godine 190 miliona. Sa optimističnom procjenom da će potrošnja plina ove godine iznositi oko 170 miliona Sm3 praktično smo se vratili u 2016. godinu. Sa manjim entitetom RS, ukupna potrošnja gasa u BiH u 2023. godini iznosiće do 210 miliona Sm3. Iz ovih podataka vidimo da potrošnja opada, posebno u KS koji u ukupnoj potrošnji prirodnog gasa u FBiH učestvuje sa više od 70 posto – kaže Bečarević.

Dodaje da je u KS registrirano otprilike 75.000 setova za prirodni plin, a da se efektivna potrošnja mjeri na maksimalno 55.000 setova, pa gotovo 20.000 setova ničemu ne služe.

- Da li treba ponovo ukazati na podatak da je prije rata potrošnja gasa u Sarajevu bila oko 130 miliona Sm3, a da je tada bilo 15.000 setova, dok je danas gotovo ista potrošnja gasa sa 75.000 setova. Ono što uporno ponavljam, broj setova ne znači i veću potrošnju. Dakle, potrebno je smanjiti cijenu gasa kod uvoznika, a to se može uraditi sa malo dobre volje. Kompanije moraju voditi kompetentni, a projekat Južne interkonekcije mora biti pokrenut. Ovako smo efikasni samo u tome da zrakom uništavamo naše živote – ističe Bečarević.