Evropska komisija predložila je zakon o slobodi medija koji čeka na usaglašavanje s Vijećem Evrope i Evropskim parlamentom. Njegov cilj je da pojača medijsku zaštitu, novinarsku nezavisnost i finansijsku održivost medija.
S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, kad-tad morat će svoje zakonodavstvo prilagoditi evropskom, pa tako i kada je riječ o ovom zakonu.
Često kalkuliraju
No, kako bi taj zakon utjecao na kriminalizaciju klevete u bh. entitetu Republika Srpska, koja je nedavno ponovo uvedena?
Politička analitičarka Tanja Topić za „Avaz“ je kazala kako bi bio veliki iskorak kada bi politički autoriteti iz RS imali sluha za poruke koje dolaze iz EU.
- Vidjeli smo da su sva upozorenja prilikom izmjene Krivičnog zakonika i kriminalizacije klevete ignorisali, uopšte nisu reagovali. Ako je suditi po trenutnom šumu u komunikaciji na relaciji međunarodna zajednica – vlast u RS, teško je vjerovati da bi ovo moglo uticati na zakon o kleveti. Jedini prostor koji može izmijeniti nešto u pogledu kriminalizacije klevete je odluka Ustavnog suda o ustavnosti - istaknula je Topić.
Predsjednik Udruženja “BH novinari” Marko Divković poručio je da se nada da će zakon EU ugledati svjetlo dana i kod nas.
- Ono što mene u cijeloj toj priči plaši jeste arogancija naših vlastodržaca, i na nivou države i na nivou entiteta, koji nisu raspoloženi da implementiraju najbolje evropske vrijednosti, nego ili kalkulišu ili jednostavno odbace - kazao je Divković.
On je problematizirao kako zakon u RS kojim se kriminalizira kleveta, tako i najavljeni zakon „kojim će nevladine organizacije koje imaju ikakav prihod iz inostranstva biti proglašene špijunima, izdajnicima, stranim plaćenicima i ostalo“.
S opravdanjem, jer zakon EU u sebi sadrži, i to se smatra najosjetljivijim, obavezu medija da izvještavaju o sredstvima koja primaju iz inozemstva. Upravo tu komponentu pojedini političari u BiH mogli bi “usvojiti” kao “opravdanje” za uvođenje sličnih mjera nad medijima i nevladinim organizacijama u BiH.
Sloboda i prava
Međutim, ključne razlike su te da će se u ovoj odredbi istovremeno tražiti i registar medija koji primaju dotacije ili projekte od države i vlastitih institucija. Također, traže se nezavisnost javnih emitera i odvajanje od utjecaja politike na njihov rad.
- Plašim se da će, ukoliko i taj zakon (vezan za finansiranje nevladinih organizacija, op. a.) ugleda svjetlo dana u RS, vlasti u FBiH požuriti da ih imitiraju na neki svoj način - istakao je Divković.
Cinično pravdanje
Divković je podsjetio da su vlasti u RS, kada su kriminalizirali klevetu, to napadno pravdali da ta praksa postoji u EU.
- Pri tome su se ponašali veoma cinično. Zaboravili su činjenicu da, iako to postoji u nekim zemljama u EU, to se uopšte ne primjenjuje jer je suština da tamo imamo neovisno pravosuđe pa se niko ne usuđuje pokrenuti predmet pred sudom uz optužbu za klevetu - poručio je Divković.
