Obilježavanju 31. godišnjice zatvaranja zloglasnog prijedorskog logora Omarska prisustvovao je i ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić koji je kazao kako je ovo mjesto na kojem suosjeća s patnjom onih koji su tokom protekloga rata ovdje bili mučeni i ubijani.

Podsjetio je da više stotina ubijenih civila govori da su ovdje primjenjivane planirane i sistematske egzekucije, izrabljivanja i silovanja.

Mjesto je ovo na kojem su, zbog lišavanja najosnovnijih životnih potreba, muškarcima i ženama muškarci u tom vremenu bila uskraćena sva ljudska prava - rekao je Hurtić.

Riječi podrške

Uputio je riječi podrške preživjelim logorašima, kazavši kako niko, nikada i nigdje više ne smije biti izložen ovakvim zvjerstvima te da očekuje i da svi koji su bili uključeni u ove zločine, što prije budu procesuirani.

- 3.334 registrovana logoraša i još oko 2.000 njih koji nisu uvedeni u sistem, ubijena djeca, Prijedor, Kozarac, Tomašica, Višegrad, Srebrenica, Ahmići - sve su to činjenice i mjesta na kojima su se desili veliki zločini i kojih se moramo sjećati. Stalno opominjati i pisati knjige kako se ne bi zaboravilo ono što se desilo. Ono što ne ostane zapisano, bez obzira koja je žrtva u pitanju, kroz određeno vrijeme prijeti da bude zaboravljeno. To ne smijemo dozvoliti - kazao je Hurtić.

Prijedorski logori

Od maja do augusta 1992. u ovom su logoru civili, Bošnjaci i Hrvati, trpjeli najgora mučenja. Preživljavali su uz jedan obrok dnevno, uglavnom pokvarene hrane, koji su morali preuzeti i pojesti u tri minute.

Početkom augusta 1992. godine poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams otkrili su prijedorske logore, nakon čega je počelo njihovo raspuštanje.