Nepogode kakvima svjedočimo ovih dana u različitim dijelovima BiH i regiona, snažne vjetrove, grad, jake kiše, imali smo i ranije, ali prvi put se one dešavaju u serijama, ukazuje istaknuti bh. stručnjak, hidrolog, bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA-e akademik Muriz Spahić.

Na pitanje koliko je čovjek doprinio sve ekstremnijim vremenskim uvjetima, on odgovara parafrazirajući prastaru izreku - radite od Zemlje šta hoćete, a ona zna kako će vam vratiti.

Nastanak pijavica

- I ličnim iskustvom, kroz bavljenje klimatologijom, meteorologijom, hidrologijom, mogu potvrditi da je ovakvih pojava bilo jednom ili dvaput tokom ljeta, a sada imamo seriju sukcesivnih pojava na određenim mjestima i to nisam zapamtio. Kad tražimo uzroke, moramo utvrditi otkuda tolika količina padavina, zašto su se desile poplave, a to je već serija problema u koju je upetljan i čovjek - kaže akademik Spahić.

Pojašnjavajući nastanak razornih pijavica, on podsjeća da je ova godina veoma topla te pruža idealne uvjete za ciklonske aktivnosti koje nam liče na tajfune, odnosno tornada.

- To nastaje kao produkt izdizanja enormno toplog i vlažnog zraka koji započne vrtloženje zraka u sebi, uvlači zrak izvan vrtloga u svoje središte, izdiže ga i obrazuje oblak koji se potom spušta do zemlje. Na moru se takva pojava naziva pijavica, a na kopnu vrtlog. Ovakva vrtloženja imaju ogromnu brzinu kretanja, pa na moru usisavaju ribe, a na kopnu mogu čupati stabla i nositi automobile, jer brzina kretanja u novoformiranoj zračnoj masi iznosi do 150 do 200, čak i više od 200 kilometara na sat – navodi Spahić.

Najviša šteta

Dodaje da se takve zračne mase kreću prema područjima s najnižim zračnim pritiskom, a to su i ovaj put prostrane ravnice, gdje je tlo najzagrijanije.

- Zato niska područja dožive najviše štete, a kada takav sistem skrene prema planinama, onda se razbija i nestaje. Zato će planinski dijelovi BiH rijetko imati ovakvih nepogoda s katastrofalnim posljedicama - kaže akademik Muriz Spahić.