"Ja ću sigurno dobiti taj posao u državnoj firmi, imam štelu" ili "moraju me primiti, nacionalna sam manjima", rečenice su koje ste sigurno barem jednom čuli u svom okruženju. Stranačko, odnosno zapošljavanje po nacionalnom ključu i dalje predstavlja jedan od većih problema u BiH.

Nisu mijenjani

Javna preduzeća su i dalje pod kontrolom političkih stranaka te su prijeko potrebne reforma i depolitizacija javne uprave. Entitetski zakoni o javnim preduzećima nisu mijenjani više od deset godina, nisu unaprijeđeni u smislu osiguranja nezavisnosti uprave, depolitizacije, transparentnosti zapošljavanja i poslovanja, iako je ovo samo jedna stavka u sklopu 14 ključnih prioriteta koje naša zemlja mora ispuniti kako bi otvorila pristupne pregovore za ulazak u EU.

Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe Ivana Korajlić, direktorica „Transparency Internationala BiH“, u proteklom periodu gotovo ništa nije konkretno urađeno o pitanju reforme javne uprave.

- To pokazuje i izvještaj o provedbi mjera koje su bile predviđene Strateškim planom reforme javne uprave, čija je primjena na kraju produžena do 2027. godine. Vrlo mali procent mjera je implementiran i jedini pomak koji je napravljen jeste u vezi s upravljanjem javnim finansijama, ali zato što su usvojeni strateški dokumenti na državnom i entitetskom nivou. Kada je riječ o depolitizaciji državne službe, tu nismo imali nikakvih konkretnih rezultata. I dalje nije došlo ni do izmjena zakonskog okvira, ali ono što je ključno, nije se radilo na unapređenju nadzora nad radom državnih službenika, kao ni na procesu ocjenjivanja koji je i dalje samo formalan. I na kraju, pri samoj selekciji u državnoj službi imamo neusklađen zakonski okvir. S druge strane, bez obzira na iole transparentne procedure zapošljavanja, ostavlja se mogućnost namještanja konkursa i selekcije kandidata koji nisu najkvalificiraniji i najuspješniji na listi kroz manipulacije u radu komisija i slično - govori nam Korajlić.

Dodaje da i dalje postoji ogroman utjecaj na proces zapošljavanja od političkih stranaka.

- U tom smislu i dalje unutar same državne službe, koja bi trebala da bude nezavisna i profesionalna, imate raspodjelu u odnosu na to koja stranka, zapravo, dobiva koju kvotu u kojoj instituciji. To je na svim nivoima prisutno. Također, i obaveza nacionalnog ključa pri zapošljavanju stvara dodatne probleme - ističe ona.

S mišljenjem Korajlić saglasan je i Dragan Krvavac, predsjednik Saveza sindikata policijskih organa u BiH. Ni on ne vidi nikakav pomak u proteklom periodu. Kako kaže, „ne zapošljava se više prvo koljeno, nego drugo, treće, četvrto“.

- Potrebno je da nezavisni odbori rade svoj posao, ali da zaista budu nezavisni. Kao i svaki zakon koji je star po 20 i više godina, predvidjeli su ono što imamo danas. Znači promjene zakona, promjene pravilnika, ubacivanje novih ljudi da bi došlo do poboljšanja, da se biraju najbolji na određena mjesta po struci, po znanju i školovanju - govori nam Krvavac.

Ističe da prednost pri zapošljavanju treba dati stručnim i školovanim kadrovima.

- Znači, poštivanje struke, poštivanje fakulteta i poštivanje nauke. Potrebno je dati prednost školovanim ljudima. Ako Kriminalistika školuje kadrove u Sarajevu, ako Pravni fakultet školuje kadrove u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru... dajte prednost tim fakultetima koji školuju te ljude, koji su stručni za određena pitanja. Činjenica je da u državnu službu svi dolaze. Ako se bira mjesto za pravnu službu, za pravnika u institucijama, u ministarstvima, u policiji, dajte prednost tom fakultetu. Ako se bira ekonomista, dajte tom fakultetu prednost. Ako se bira kadar DIF-a za obuku specijalnih jedinica, dajte prednost njima. Inače, sve dok se bude išlo stranački i po principu „ko je čiji“, nema od reforme ništa - zaključuje Krvavac.

Sve se namješta

Rješenja za depolitizaciju i reformu javne uprave u BiH su predlagana i od Evropske unije, u prethodnom periodu i od „Transparency Internationala u BiH“, odnosno na koji način je potrebno unaprijediti zakone u državnoj službi, u smislu da se uvede veći stepen transparentnosti, ali, s druge strane, i u smislu samih uvjeta i obaveze zapošljavanja kandidata koji su najuspješniji na listi pri ocjenjivanju, govori nam Korajlić.

- I ono na čemu svakako insistiramo već godinama jeste to da se smanji udio bilo kakvog seciranja procedure pri zapošljavanju koji može dovesti do subjektivnog tumačenja i subjektivnog ocjenjivanja, pretežno kroz usmena ispitivanja i slično. Akcent se treba staviti na što automatizovaniji pristup i što veći udio u ocjeni koji se tiče pismenog testiranja, kako bi se smanjile zloupotrebe pri zapošljavanju, gdje se akcent stavlja na opšti utisak i na bodove pri usmenom ispitivanju, što daje mogućnost komisiji da ocjenjuje po svom nahođenju. I na taj način se namještaju rezultati za određene kandidate za koje već postoji određeni politički pritisak ili nalog da bude zaposlen.

Utjecaj na državnu službu

Korajlić zaključuje da nije sve u zakonskom okviru.

- Ono što je ključno jeste da se otkloni politički utjecaj na agencije za državnu službu, a tu i dalje imamo stranačko imenovanje kadrova koje dalje prouzrokuje i ostale probleme kroz cijelu državnu službu. I na kraju, upravo sistem odgovornosti unutar državne službe u procesu samog ocjenjivanja, nadzora nad radom državnih službenika, nije samo pitanje zakonskog okvira, već i cjelokupnog okruženja u okviru javne uprave.