Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još nije razmatrao tačku koja se odnosi na imenovanje nedostajućeg sudije u Ustavni sud BiH nakon penzionisanja Mate Tadića prošle godine. To je zapravo i prvi veliki ispit jačine i funkcioniranja koalicije trojke i HDZ-a.

Političke kontroverze

Procedura koja je počela prije više od godinu i dalje nije okončana, a cijeli proces prate brojne političke kontroverze.

Sporenja su se javila zbog činjenice da je prvorangirani kandidat za ovu poziciju bio Marin Vukoja, kao kadar navodno blizak HDZ-u, koji je 2019. bio i kandidat stranaka HNS-a za delegata u Domu naroda Parlamenta BiH.

Ipak, radna grupa koju je imenovao Zastupnički dom Parlamenta FBiH, nakon raspisivanja konkursa i obavljanja intervjua s kandidatima, rangirala je Vukoju na prvo mjesto.

Radnu grupu su činili Mladen Bošković (HDZ), Irfan Durić (NES) i Rasim Smajlović (NiP), kao članovi Komisije za izbor i imenovanja, te sudije Hakija Zajmović i Božana Banduka, kao članovi Udruženja sudija FBiH.

Iako je Vukoja rangiran kao prvi, parlamentarna komisija još nije uputila u proceduru prijedlog kandidata.

Opoziciji koju predvode SDA i DF očekivano smeta imenovanje Vukoje te su cijelu situaciju iskoristili za optužbe da HDZ preko njega namjerava preuzeti Ustavni sud BiH, iako zapravo hrvatski kandidat zamjenjuje drugog prenzionisanog hrvatskog kandidata.

Sporenja su se sada javila i zato što HDZ traži da Komisija za izbor i imenovanja Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kojom predsjedava HDZ-ov Mladen Bošković, Zastupničkom domu na izglasavanje uputi samo ime Marina Vukoje, dok opozicija zahtijeva više kandidata.

Potrebno 50 ruku

HDZ je više puta poručio kako jedino podržavaju imenovanje prvoplasiranog na listi, a iz trojke su, također, stizale poruke da nemaju ništa protiv toga. Međutim, čini se da ovaj izbor još jednom pokazuje nestabilnost koja postoji među određenim strankama trojke.

Osim razmirica između samih koalicionih partnera, problem predstavlja i osiguravanje parlamentarne većine. Čak i u slučaju da Komisija dostavi ime samo jednog kandidata ili ih ipak dostavi više, sudiju mora izabrati većina od 50 zastupnika. S obzirom na to da je nova Vlada FBiH izabrana tijesnom većinom, to znači da će Vukoji za imenovanje biti potreban svaki glas vladajuće većine u FBiH.

A činjenica da već mjesecima stranke ne uspijevaju riješiti ovo pitanje iako su formalne procedure ispoštovane odaje utisak prilične ranjivosti nove većine u Federaciji.

14 kandidata

Sudija Ustavnog suda iz FBiH posljednji put je biran 2008. godine. Tada je bilo 14 kandidata, a parlamentarna komisija je suzila listu na njih pet. Sudija je izabran tajnim glasanjem. Prvi krug glasanja tada nisu prošli Amor Mašović, koji je bio zastupnik u Parlamentu FBiH, Sevima Sali-Terzić, koja je bila viši pravni savjetnik u Ustavnom sudu BiH, te Faris Vehabović, bivši registrar ovog suda. U drugom krugu Mirsad Ćeman je dobio podršku 54 zastupnika i pobijedio Damira Arnauta.

Sudija koji bude izabran u Ustavni sud tu dužnost obnaša do navršene 70. godine.