Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je predstavio svoj godišnji izvještaj o stanju u BiH.
Ovaj izvještaj pokriva period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023.
U nastavku pročitajte cijelo obraćanje Kristijana Šmita.
"Dešavanja u RS nisu uobičajena"
- Dešavanja u RS nisu uobičajena. Njihovo pozicioniranje, liderstva ovog entiteta su se intenzivirala. Dodik otvoreno poziva na nezavisnost i javno govori o tome da će se RS pridružiti Srbiji. To nije u skladu s Dejtonskim sporazumom. Ja sam zabrinut zbog izjave od 20. aprila, zajedničkih stranaka iz RS, gdje se kaže da su entiteti vlasnici državne imovine i da ne žele zakon na državnom nivou i tako se osporava.
Pozivali su na suspenziju visokog predstavnika, pozivaju sudije iz RS da se povuku iz Ustavnog suda BiH, pozivaju na uspostavu policijske jedinice koja će raditi monitoring linije razgraničenja. Ništa od toga nije u skladu s Dejtonom.
Dodik je ranije izložio pogrešno tumačenje Dejtonskog sporazuma u vezi s usavnim poretkom. U RS novi zakoni sužavaju prostor za civilno društvo i neovisne medije. Pitanje državne imovine se treba riješiti na osnovu konsenzusa; BiH je jedina postjugoslavenska država koja nije uspjela riješiti ovo pitanje naslijeđa.
Odluke NSRS-a
Govorio je i o tome kako je suspendirao neke odluke NSRS-a.
- Čini se da postoji namjera da se postigne podrška na domaćem terenu dezinformacijama. Izbjegava se poštivanje odluka Ustavnog suda i pokušava to regulisati entitetskom legislativom. Suspendirao sam odluke NSRS-a, a Ustavni sud ih poništio.
Malo je progresa postignuto u usvajanju Agede 5+2, BiH se suočava sa značajnim izazovima u vezi s državnom i vojnom imovinom, vladavinom prava.
Neadekvatno finansiranje je onemogućilo mogućnosti institucija da zakonski obave sve obaveze. Izgradnja povjerenja je neophodna da bi se održao održivi mir i napredak u BiH. Traume ostaju raširene i često im se ne posvećuje pažnja u BiH zbog nedostatka institucionalnih resursa.
Poricanje genocida u Srebrenici i glorifikacija ratnih zločinaca su i dalje problem. Izvršio sam izmjene zakona u vezi sa Srebrenicom. Drago mi je da je Mostar nedavno promijenio imena ulica koje su nosile imena ustaških dužnosnika.
Gonjenje za ratne zločine
Kada je riječ o gonjenju za ratne zločine, BiH je najviše napredovala u regionu, ali i dalje ostaje mjesta za napredak.
Šmit je spomenuo reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića.
Njegove izjave slušaju mnogi i želim reći da postoji mnogo nesigurnosti i mnogi ljudi se ne osjećaj sigurno. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je lično iskusio napade i poniženja tokom rata i sada je uključen u dijalog i pomirenje i ja to cijenim. Posebno uz postojeću potrebu za međureligijskim dijalogom koji trebamo mi kao međunarodna zajednica podržati. Mi u međunarodnoj zajednici moramo obnoviti obećanje koje smo dali BiH 1995: Nikada više - rekao je Šmit.
