Polaganjem cvijeća na centralno spomen obilježje Goražde - grad heroj svojim braniocima, posjetama šehidskim mezarjima Glamoč, Omeđak, Baćci i Kolijevke te učenjem hatma dove u Sinan-begovoj džamiji, Dan šehida obilježava se i u Goraždu.
Važni datumi
Veliki broj građana drugog dana Ramazanskog Bajrama, koji se odlukom Rijaseta IZ u BiH obilježava kao Dan šehida, obilazi groblja i dovama se sjeća poginulih branitelja i mimo zvaničnih protokola.
- Važni datumi u našem kalendaru su datumi koji nam pokazuju vrijednosti kojih se valja držati, koje valja njegovati. Naš cilj je da u jednom trenutku imamo 300 ljudi koji će proučiti hatmu na Dan šehida. To bi bio jedan od najznačajnijih uspjeha, ne zato što učimo hatmu već što učestvujemo u ovom danu koji je, na našu žalost i našu štetu, umnogome postao samo neka protokolarna aktivnost. Pokušaćemo da mu udahnemo dušu - kazao nam je goraždanski muftija Remzija ef. Pitić.
Sjećanje na poginule branitelje BiH nije potrebno njima već nama, ističe Pitić, te dodaje da institucija šehida u našem narodu ne postoji od 90-tih godina već od 14. stoljeća.
Civilizacija i kultura
- To je institucija najbliža Bogu dragom, računajući čak i Poslanike. Narod koji nema kulturu pamćenja osuđen je da bude zaboravljen i od sebe, a kamoli drugih. Sjećanje na šehida iz devedesetih godina je gradnja naših stabilnijh korijena i pronalaska naših odgovora i dugoročnih rješenja za izazove koje imamo.
Međutim, moramo se osloniti na šehide između dva svjetska rata, na one iz Drugog svjetskog rata, na one iz Šehovića, ali i šehide koji su bili sa Mehmedom Fatihom. Sve je to ista matrica, civilizacija i kultura. Šehidi nisu bili na braniku domovine da bismo ih mi danas hvalili, niko u rovu nije bio zbog nekih privilegija nakon što se sve završi. Naravno, ne treba kazati da porodice i svako ko je učestvovao ne trebaju imati i ovosvjetsku satisfakciju, ali svođenje samo na to je dugoročno uništavanje onog što šehid u suštini jeste - ističe ef. Pitić.