Hrišćani širom svijeta koji poštuju julijanski kalendar slave Vaskrs, najveći praznik pravoslavnih vjernika. Pravoslavni vjernici, kako nam to kaže Duško Kojić, paroh mostarski, s radošću dočekuju praznik nad praznicima.

Pobjeda života

Vaskrs je praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću, nade nad beznađem, vjere nad sumnjom. Paroha Kojića smo pitali kako pomoći ljudima koji danas zbog cjelokupne situacije nerijetko zapadaju u beznađe i apatiju da se izbore.

- Ono što se nudi i često napominje na bogosluženjima jeste da je Crkva prostor slobode, ali ne slobode bez odgovornosti, koja znači raditi i živjeti kako hoćeš, nego istinske slobode, koja podrazumijeva i odgovornost. Takva vrsta slobode čini čovjeka drugačijim – tako da on, i pored toga, bude jedno i zajedno s drugima. Jedan od većih problema u razmišljanju savremenog čovjeka je da danas ljudi teško da mogu biti zajedno ako nisu saglasni u svemu. Ljudi koji istinski žele da budu zajedno moraju da prihvate i prime „različitosti“ onih drugih - rekao nam je Kojić.

Duboko vjeruje da, kako kaže, nema slobode bez ljubavi niti ljubavi bez slobode.

- Vaskrs kao praznik nam donosi oslobođenje od najvećeg neprijatelja, od smrti. Tako slobodni možemo i ispuniti onu zapovijest Hristovu da ljubimo jedni druge kao sebe samoga. Samo čineći tako, možemo se osloboditi okova ovoga svijeta koji donose nemir, apatiju i beznađe u naše živote. Oslonjeni jedni na druge, uz pomoć Božiju, sve to možemo lako prevazići - potcrtao je Kojić.

Ništa ljepše

Vjernicima i svim drugim ljudima paroh Kojić poručuje:

- U duhu najvećeg i najradosnijeg praznika, ništa drugo, ništa više i ništa ljepše nemam da kažem osim: “Hristos vaskrse i radost nam donese!”

Iskren oproštaj

Vaskršnji praznici imaju svoje običaje, a jedan od najljepših je, kako kaže paroh, farbanje jaja na Veliki petak, dan kada se sjećaju Hristovog raspeća.

- Toga dana sjećamo se najvećeg grijeha ljudskog kada Onoga koji je najpravedniji nepravedno osudiše i raspeše. Međutim, toga dana možemo i trebamo se opomenuti i njegovih riječi s krsta: “Oče, oprosti im jer ne znaju šta čine.” Tu neizrecivu milost Njegovu prenosimo i u svoj život, trudeći se da sagledamo cjelokupno svoje biće, oprostimo sve i od svih zatražimo iskren oproštaj - kazao je Kojić.