Njemačko-bosanskohercegovačka mreža za ekonomiju, obrazovanje i akademiju Pangea uputila je niz zahtjeva visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt).
Kako navode, dolaskom Šmita kao visokog predstavnika međunarodne zajednice politički procesi u Bosni i Hercegovini su se značajno dinamizirali.
Dnevni red međunarodne zajednice
Po preuzimanju mandata 2. augusta 2021. Šmit je jasno naznačio da se Bosna i Hercegovina mora vratiti na dnevni red međunarodne zajednice i da će se potruditi da se postigne taj cilj. Jedno od gorućih pitanja, posebno zbog nadolazećih općih izbora (oktobar 2022.), bilo je vezano za reformu Izbornog zakona o kojem su se već duže vrijeme vodili neuspješno razgovori.
Novo izdanje Pangea Research Institute tematizira posljedice nametnute Odluke i izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, koje su se desile u izbornoj noći, 2. oktobra. U studiji se navodi da je visoki predstavnik u BiH dorađivanje i dodatne izmjene zakona prepustio parlamentima i političarima, iako je savršeno dobro znao da njegove intervencije ne rješavaju pitanje relevantnih sudskih presuda, niti uspostavljaju stabilan sistem za formiranje vlasti.
Pošto je OHR odlučio da koristi Bonske ovlasti i nameće zakone, u nastavku studije su navedeni zahtjevi i principi koji su u ovom trenutku elementarni za napredak države i društva na evropskom i NATO putu.
Lista zahtjeva
Na listi zahtjeva se nalaze: Sankcionisanje protuustavnog djelovanja, podizanje izbornog cenzusa sa 3 na 5 posto, objedinjavanje lokalnih i općih izbora, uvesti iseljeništvo/ dijasporu kao zasebnu izbornu jedinicu u Izborni zakon, izbalansirati ili učiniti simetričnim Vijeće naroda u RS sa Domom naroda u Federaciji BiH, izmjene zakona o Vijeću ministara BiH, principi za uređenje i zakonsko normiranje državne imovine.
Studija "Zahtjevi prema visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini" i priloženo propratno pismo upućeni su na preko 400 adresa.
Cilj studije je upoznati političke dužnosnike u Njemačkoj o stvarnim problemima u Bosni i Hercegovini, koji se mogu riješiti korištenjem Bonskih ovlaštenja. U trenutnim regionalnim i globalnim odnosima ovakva agenda visokog predstavnika nesumnjivo bi bila viđena kao pomoć demokratskim snagama u Bosni i Hercegovini na putu ne samo normalizacije nego i ozdravljenja društva i države. Isto tako cilj je stvoriti platformu za druge organizacije u dijaspori i navedeni set zahtjeva zajednički zagovarati u zemljama Evropske Unije, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu.
