U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtve holokausta – 27. januara, jučer je u Sarajevu održan naučni skup “Put prognanih ka slobodi“ i otvorena izložba „Jevrejski rabski bataljon – Jevreji narodni heroji“ autora Elija Taubera.

Najgora stvar

Događaji, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, bili su prilika za evociranje sjećanja na stradanje oko šest miliona Jevreja u Drugom svjetskom ratu i odavanje počasti žrtvama holokausta.  

Kako je za „Avaz“ kazao Tauber, on se već 20 godina aktivno bavi izučavanjem i istraživanjem holokausta u BiH, a svoje osjećaje oko holokausta nastoji prenijeti putem tribina i izložbi.

- Ono što sam vidio iz dokumenata u raznim arhivima od Zagreba, Beograda i Sarajeva već me toliko zgrozilo da ja jednostavno o holokaustu nastojim kroz neke naučne tribine i svoje izložbe da kažem ono što osjećam. Znate, najgora mi je stvar kada shvatim da se takvo nešto uopće moglo desiti - kazao je Tauber.

Prenositi na mlađe

Dodao je kako se ta stradanja ponavljaju u svakom ratu, gdje god bio, te je istakao da se isto desilo tokom agresije na BiH, kada je u Srebrenici počinjen genocid. Istakao je kako se treba uložiti napor da bi se spriječio svaki mogući budući genocid.

- Neophodno je na mlađe generacije prenositi šta je holokaust. Prije nekoliko dana, prvi put nakon rata, organizirali smo u KS jedan kurs sa 120 profesora historije koji su na jednom mjestu kroz četiri radionice svojim učenicima objasnili šta je holokaust. Eto, o tome se radi. Uspjeli smo da pokrenemo jednu takvu edukaciju s mrtve tačke poslije 10 godina mog nastojanja i borbe - istakao je Tauber.

Ustanovljen 1. novembra

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine Rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Opredijelili su se za 27. januar, dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u tadašnjoj porobljenoj Evropi. 

Generalna skupština UN-a rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje, zasnovanih na predrasudama.

Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se u cijelom svijetu nizom mirovnih, edukativnih, kulturnih i drugih prigodnih aktivnosti.