Građani BiH staru godinu ispratili su u jednoj od najsiromašnijih država Evrope, s najvećom stopom inflacije u regionu, hranom skupljom za više od 26 posto, potrošačkom korpom oko 3.000 KM i mjesečnim primanjima koja većini stanovnika nisu dovoljna za život.

Sistemske mjere

Umjesto uvjeravanja da im je dobro, iako svi vide da nije, umjesto sadake iz budžeta, u 2023. očekuju sistemske mjere vlasti i pad cijena, za šta već postoje preduvjeti.

- S očekivanim padom cijena plina i goriva i cijene ostalih proizvoda i usluga moraju padati, „milom ili silom“! „Milom“, jer je logično i očekivano da se postepeno smanjuju makar i sporije od trenda kojim su rasle, iako ne očekujem da se vrate na nivo od prije godinu ili više. „Silom“, jer, ako ne bude adekvatnog efekta na cijene zbog osjetnog smanjenja ulaznih troškova, onda se kombinacijom mjera kontrole cijena i marži mogu potaknuti, a u krajnjem slučaju i natjerati oni koji situaciju zloupotrebljavaju za stvaranje ekstra profita da smanje cijene - kaže ekonomski analitičar Igor Gavran.

Standard građana

Zaustavljanje divljanja cijena zavisit će od odluka domaćih vlasti, a ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi stabilizaciju stanja moglo ugroziti najavljeno poskupljenje cijene struje, koje bi, osim na standard građana, utjecalo i na nova lančana poskupljenja svih proizvoda i usluga.

Tako od početka 2023. godine građani RS utrošenu struju plaćaju po tzv. blok tarifi, pri čemu se potrošnja do 500 kilovat-sati obračunava po jednoj, a veća po drugoj, većoj cijeni. Elektroprivrede u BiH su ranije najavile da će u ovoj godini uskladiti cijenu struje s onom na evropskom tržištu, ali se na takav korak prva odlučila EPRS.

Poskupljenje struje

- Poskupljenje u RS nije bilo opravdano i trebalo bi se poništiti, a u FBiH ne smije uopšte biti tema za raspravu. Federalna vlast hitno mora da ovu temu zaključi zvaničnom odlukom da se cijena struje neće povećavati nikome, barem u cijeloj 2023. godini - ističe Gavran.