Hrvatska je od danas u Šengen prostoru čime su joj ukinute unutrašnje granice sa državama Evropske unije. Građani koji iz Bosne i Hercegovine putuju u Hrvatsku i druge evropske zemlje očekuju pojačane kontrole na granici sa BiH, ali i manje gužve u ostatku putovanja kroz Evropu.

- Ja mislim da će biti velike promjene, inače to je jako dobro za hrvatsku ekonomiju. Nadam se da će se to poboljšati i kako bi se Bosna mogla "progurati" da uđe, kao što je Hrvatska, i poboljšala status građana. Uz to bit će povećane kontrole zbog kontrole korupcije i kriminala i s tim se potpunosti slažem - kazao je Krišan iz Kalifornije, a koji je porijeklom iz BiH.

Sličnog je mišljenja i Dajana iz Hrvatske, koja smatra da se od danas hrvatskom turizmu otvara nova šansa.

- Manje gužve i više odlazaka u inostranstvo preko ljeta i više turista jer su te gužve predstavljale problem pogotovo za Austrijance kojima je Hrvatska blizu. Bolji turizam u svakom slučaju - kaže Dajana i dodaje:

- Očekujem manje gužve jer jednom mjesečno putujem za Bosnu.

Značaj za građane Bosne i Hercegovine

Svevlad Hoffman, savjetnik direktora Granične policije BiH, ističe da ulazak Hrvatske u Šengen ima dvojak značaj za građane Bosne i Hercegovine.

- Što se tiče samog prelaska i ulaska na teritorij Republike Hrvatske, tu neće biti značajnijih izmjena režima prelaska, odvijat će se na identičan način kao što je to bio i do sada slučaj. Međutim, svi oni benefiti koje crpi Republika Hrvatska ulaskom u Šengen dijelom će crpiti i svi naši državljani koji tranzitiraju kroz Republiku Hrvatsku i žele da nastave put ka nekoj destinaciji u Evropskoj uniji - kazao je Hoffman za Anadolu Agency, te dodao:

- To konkretno znači da onog momenta kada državljani Bosne i Hercegovine završe granične provjere na ulasku u Republiku Hrvatsku, oni će bez ikakvog zadržavanja moći doći do bilo koje destinacije u Evropskoj uniji, odnosno onih država članica EU-a koje se i članice Šengenskog prostora.

Naglasio je ipak da su moguća duža zadržavanja na prelascima nakon ulaska Hrvatske u Šengen.

- Moguće je s obzirom da će sada i novi informatički sistem biti izmijenjen donekle kod kolega u Hrvatskoj dok se sve to ne uskladi i da će stoga biti malo dužeg zadržavanja nego što je to bio slučaj - kazao je Hoffman.

Istakao je da se također mogu očekivati određena zadržavanja u prelascima kamiona preko granice sa Hrvatskom.

- Očekivati je da, dok se taj informatički sistem ne stabilizira, dok se ne uhoda, na području graničnih prelaza Hrvatske da će bit nekih dužih zadržavanja nego što je to bio slučaj, ali svi ti privrednici, odnosno njihova teretna vozila, imat će u svakom slučaju veći benefit, nego recimo malo duže zadržavanje na samom ulasku u Hrvatsku, jer oni će biti rasterećeni onog momenta kada završe granične provjere za sebe, vozila i robu, i moći će dalje bez daljeg zadržavanja da nastave put po Evropskoj uniji, odnosno po zemljama šengenskog prostora - pojasnio je Hoffman za AA.

Komplikacije i za BiH

Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine za AA su kazali da će ulazak Hrvatske u Šengen imati implikacije i na Bosnu i Hercegovinu.

- S obzirom da graničimo s Hrvatskom, naši izvoznici će biti suočeni sa strožijim mjerama, kako u putničkom tako i u teretnom saobraćaju, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima - navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Podsjećaju da šengenski prostor po mnogo čemu funkcionira kao teritorija jedne države – bez unutrašnjih graničnih kontrola.

- Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i slično. Dakle, na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU-a - naglašavaju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Gužve se, navode, posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje.

- Sada su dva prijelaza, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata. Ovo je problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina i samo će biti izraženiji ulaskom Hrvatske u Šengen, ukoliko ne dođe do unaprijeđenja - ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Isto tako, naglašavaju, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača bi se mogao dodatno pojačati.

"Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana. Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani Bosne i Hercegovine neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima", naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Slobodno kretanja više od 400 miliona ljudi

Hrvatska je početkom decembra na sastanku ministara unutrašnjih poslova država članica Evropske unije u Briselu dobila jednoglasnu podršku za ulazak u šengensku zonu unutar koje je omogućeno slobodno kretanje više od 400 miliona ljudi.

Odluka je stupila na snagu od 1. januara 2023. godine, kada je Hrvatska ukinula granične kontrole prema susjednim državama članicama EU-a na kopnenim i pomorskim graničnim prelazima, a od 26. marta ukinut će i na aerodromima.

Hrvatska je 27. država koja je postala dio šengenskog prostora.

Šengenski sporazum, potpisan 1985. godine u Šengenu (Luksemburg), koji je u primjerni od 1995. i obuhvatio je teritorije 26 evropskih zemalja. U mnogo čemu ovaj prostor funkcioniše kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutrašnjih graničnih kontrola.

Šengenskom sporazumu pristupile su i četiri države koje nisu dio Evropske unije: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. A, zemlje s otvorenim granicama prema šengenskom prostoru su Monako, San Marino i Vatikan.

Šengensko područje obuhvata populaciju od više od 400 miliona ljudi.