Zahtjev predsjednika RS Milorada Dodika da se pripreme izmjene seta zakona kojima bi se, pored ostalog, regulirao govor mržnje, spriječilo širenje lažnih vijesti, te verbalni delikt iz bivše države vratio u ovdašnje zakonodavstvo, izazvao je zabrinutost u preostalim neovisnim medijima u RS. 

Na ovaj način, upozoravaju, entitet ide ka potpunom medijskom mraku, a ne sumnjaju da će za sličnim pokušajima posegnuti i Dodikovi politički saveznici u drugom dijelu BiH.

Govor mržnje

- Govor mržnje i sada je regulisan krivičnim zakonom RS – u FBiH nije, ali u RS jeste – pa je zaprijećena kazna zatvora do tri godine. Dakle, nepotrebno je praviti drugi zakon. Kada je riječ o širenju lažnih vijesti, ko će to kontrolisati? Neka specijalna agencija u MUP-u, hoćemo li imati cenzora, ko će reći šta je lažna vijest a šta je tačno? Vlada nema takvih resursa, niti zna to raditi i bojimo se da će lažnim vijestima proglašavati tačne vijesti koje kritikuju vlast – kaže za “Avaz” predsjednik Kluba novinara u Banja Luci i član UO Udruženja “BH Novinari“ Siniša Vukelić.

Zakon kojim bi se kleveta tretirala kao krivično djelo, dodaje Vukelić, ogroman je korak unazad koji nas vraća u vrijeme verbalnog delikta.

- Argumenti da to postoji i u EU su tačni, od 28 članica samo u 5 nije kriminalizovana kleveta, ali to se tamo rijeđe primjenjuje nego što se kod nas primjenjuje smrtna kazna. Znamo gdje se novinari zatvaraju – Turska, Rusija, Bjelorusija, Mađarska, pa i Srbija. Naša koleginica je za vrijeme pandemije izvijestila da u jednom UKC-u u Srbiji nema dovoljno opreme i materijala za liječenje oboljelih od korone i pritvorena je – dodaje Vukelić.

Sistemski se pravi zakonski okvir

Činjenica da zbog novinarskog posla možete biti pritvoreni podstiče autocenzuru, pojašnjava naš sagovornik. Tačno je da ćete kroz krivični postupak dokazati nevinost, ali nakon nekoliko presuda u procesu koji traju godinama.

- Sistemski se pravi zakonski okvir. On se mnogo duže "kuha" nego što je to Dodikov hir. On je samo čekao da prođu izbori, da to uradi u prvoj godini mandata kako bi se do lokalnih izbora zaboravilo. To je najavljivao potpredsjednik Skupštine, poslanici SNSD-a, a mi smo mislili da neće posegnuti za tim. Očigledno je da se njima žuri da ućutkaju preostali mali broj slobodnih i objektivnih medija – ističe Vukelić.

Predsjednik banjalučkog Kluba novinara očekuje da, osim medijske zajednice, uz novinare stanu i predstavnici međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, jer je sloboda govora zagarantirana ustavom a sada je ugrožena.

- Ovo nije prijetnja samo novinarima, već i akademskoj zajednici, opoziciji, nevladinim organizacijama, ali i svim građanima koji govore u javnom prostoru, na društvenim mrežama iznose svoje mišljenje. I oni mogu završiti u zatvoru. Mislim da je ovo vrlo ozbiljno. Gospodin Dodik je rekao da će biti vrlo rigorozni u tim zakonima, u što ja ne sumnjam, znajući njegov odnos prema novinarima od 2006. naovamo – upozorava Vukelić.

Više problema

U svakoj državi u kojoj ekonomski i politički problemi postaju sve veći vlastodršci posežu za sve radikalnijim metodama kontrole, dodaje predsjednik Kluba novinara u Banja Luci. Situacija u BiH je najteža od rata, građani su prošli dvije godine pandemije, a sada su suočeni sa nezapamćenim poskupljenjima, plate su ostale iste a vlasti se bahato ponašaju.

- Što je situacija teža više je problema koji izlaze na površinu. Umjesto da rješavaju te probleme oni prave veći tepih da ih pokriju, ali problem su one rupe u tepihu kroz koje problemi ipak iscure. Sad tih nekoliko glasnika hoće da ućutkaju i zastraše. Pošto ih do sada nisu uspjeli uplašiti, podmititi i kupiti, uvešće autocenzuru, da ljudi kažu da o nekoj temi neće pisati jer će otići u zatvor. Iako je u preporukama za EU sloboda medija postavljena među najvažnije prioritete, idemo u pogrešnom smjeru – zaključuje Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara u Banja Luci i član UO Udruženja "BH Novinari".

Ako je jedan od argumenata uvođenju klevete u krivični zakon činjenica da je riječ o praksi EU, neovisni novinari iz RS se pitaju otkuda baš da se vlasti najprije sjete tog a ne zakona o transparentnom vlasništvu u medijima, zašto nisu depolitizirani javni servisi, povećane kazne za napadače na novinare …