Zajednička komisija Vijeća naroda RS i Narodne skupštine RS nije postigla saglasnost o tome da zakon kojim se kriminalizira kleveta ne stupi na snagu.

Mehanizam vitalnog nacionalnog interesa je, nakon usvajanja ovih izmjena i dopuna Krivičnog zakona RS, pokrenuo Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS, a procedura nalaže da se u tom slučaju Zajednička komisija ovih dviju institucija pokuša usaglasiti. Ukoliko do usaglašavanja ne dođe, konačnu ocjenu donosi Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Ustavnom sudu RS.

Ako na toj instanci bude utvrđeno da vitalni nacionalni interes nije prekršen, ovaj zakon će stupiti na snagu i počet će njegova primjena.

S druge strane, važno je napomenuti da BiH, kao država koja je dobila kandidatski status za članstvo u EU, na najvišim nivoima mora poštovati slobodu izražavanja medija s jedne strane, a s druge strane mora pružiti i zaštitu novinarima.

- Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa - navodi se u 14 ključnih prioriteta.

Vezane ruke

Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe politička analitičarka Tanja Topić, ovim zakonom ugroženi su svi građani, i to ne samo u manjem bh. entitetu RS već i u cijeloj BiH.

- Od Ustavnog suda niko, posebno oni koji prate njegov rad, ne očekuje čuda, dakle, da stane u zaštitu Ustava i građana, već se on poistovjećuje s politikom. Ono što može biti dobar ispit za ovaj sud jeste pokretanje pitanja ustavnosti odluke o kriminalizaciji klevete jer je, uprkos banalizaciji koju čine vladajući, pozivajući se na zemlje EU u kojima je kleveta kriminalizovana, ozbiljno narušen vrijednosni sistem Evropske unije - kaže Topić.

Dodaje da će usvajanje ovog zakona definitivno sahraniti slobodu izražavanja medija.

- Njegov cilj jeste „staviti flaster“ na usta novinarima koji kritikuju vlast, otkrivaju razmjere korupcije i kriminala. Već sada imamo pristalice aktuelne vlasti koje prizivaju što skorije stupanje zakona na snagu kako bi novinari prestali „lajati“. Mislim da je to ilustracija odnosa vlasti prema novinarima. Naravno, već sad znamo na kome će se ovaj zakon primjenjivati, neće na onima koji su „njihovi“. Ako novinaru nad glavom visi istraga, krivična prijava, ako ne smije objaviti sliku ili dokument koji dokazuje nečiji kriminal bez saglasnosti „aktera“, znači da su mu ruke vezane i da može odložiti novinarsko pero. A kad se taj stepen slobode jednom izgubi, teško ga je ponovo vratiti. Međutim, intencija ograničavanja slobode mišljenja i medija ovdje je prisutna od 2006. godine, provodi se sistemski duže od decenije i sad smo došli u situaciju da ne smijete reći da je car go - ističe Topić.

Predsjednik Kluba novinara u Banjoj Luci Siniša Vukelić navodi da će posljedica ovog zakona biti povećanje autocenzure.

- Ona je već povećana u medijima, to je primjetno. Smanjit će se broj istraživačkih tekstova, mediji neće toliko rizikovati jer im prijeti krivični progon. Kod nas suđenje u krivičnom procesu može da traje i do pet godina. Mogu da vam se, naprimjer, oduzmu računari, telefoni, oprema za rad ako se tretira kao krivično djelo. Mogu da se narede posebne istražne radnje, kao što su prisluškivanje, praćenje, i to sve o trošku države – kaže Vukelić za „Dnevni avaz“.

Zaštićena vrsta

Smatra, također, da novinari u BiH uopće nisu zaštićeni.

- Mi smo dobili deklarativna obećanja političara da će promijeniti Krivični zakon, da će napadači na novinare biti oštrije kažnjavani, da će biti povećane kazne. Umjesto toga, dobili smo kriminalizaciju klevete. Novinarskoj zajednici u BiH nedostaje niz zakona – kaže Vukelić.

S time se slaže i Topić. Kako ističe, novinari u BiH su na stalnom udaru i „vjetrometini“.

- Postoji i zaštićena vrsta među njima, ali pitanje je koliko su oni novinari, odnosno propagandisti. Zaštićeni kao medvjedi su oni koji su se privili pod skute vlasti. Njima je sve dopušteno, i da kleveću, vrijeđaju, dok kritičarima koji promišljaju i koje politika ne kontroliše nije dopušteno da profesionalno rade svoj posao. Novinari su u ovim teškim vremenima prepušteni sebi, dio zaštite stiže iz novinarskih udruženja, ali ona bi morala biti više solidarna. Sindikati su, uglavnom, prešutjeli ovu novinarsku borbu, valjda da se ne zamjere onima na vlasti. Čast izuzecima. Novinare više ne mogu zaštititi profesionalizam i čestito obavljanje posla, vlast ih disciplinuje nakaradnim zakonima, koje dijelom podržava i dobar dio građana - govori Topić.

Zakonske regulative

Potrebno je mnogo toga promijeniti prije nego što naša zemlja postane dio Evropske unije.

Vukelić naglašava da je, prije svega, potrebno izmijeniti zakone.

- Trebaju nam zakoni o medijima, bolji zakoni o slobodi pristupu informacijama, potreban nam je zakon o transparentnom vlasništvu medija, kako bi znali ko su stvarni vlasnici. Možda bismo trebali razmotriti da li nam je potreban povjerenik za informacije. Potrebno nam je da vlast bude transparentnija, i to proaktivno, a ne na zahtjeve - kaže Topić.

Neophodno je, smatra ona, raditi na edukaciji i osvješćivanju građana.

- Da im niko ne može uskratiti njihova osnovna ljudska prava, slobodu mišljenja, izražavanja, okupljanja. Da kritika ne znači rušenje institucija sistema, da imaju pravo sumnjati i propitivati kako se troši njihov novac, novac poreskih obveznika. Kosa mi se digne na glavi kad vidim novinske natpise o tome da je neki političar stotine hiljada maraka poklonio nekome. Nije on uzeo novac iz svog džepa, razmeće se našim novcem, vozi se helikopterom dok poslodavci bliski političarima tuku radnike i ucjenjuju ih za koga da glasamo. I, naravno, mislim da evropski zvaničnici moraju pokazati više dosljednosti u prakticiranju evropskih vrijednosti u BiH. Moramo se usaglasiti s predstavnicima EU za koje vrijednosti se borimo i gdje postoji nulta tačka tolerancije. Mislim da smo u raskoraku - zaključuje Topić.