Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) u svom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a osim na, kako je rekao antiustavnog i destabilizirajućeg djelovanja vlasti u RS, osvrnuo se i na dešavanja u Federaciji BiH, ponajviše na propale izmjene Izbornog zakona BiH. Dok podsjeća na blokadu formiranja nove vlade ovog entiteta, podcrtava kako se opći izbori u tekućoj godini moraju održati po planu.
Objasnio je kako su, suprotno svim demokratskim načelima, vladajući u FBiH dočekali nove izbore bez implementacije rezultata onih prošlih i formiranja nove vlade.
- Te moje odluke nisu olako donesene – nego tek onda kada smo iscrpili sve mjere, uključujući i dijalog sa liderima RS. Mi nećemo mirno sjediti dok neko pokušava narušiti napredak postignut u proteklih 26 godina. Iako su aktivnosti Vlade RS razlog za zabrinutost, to ne znači da međunarodna zajednica može zanemariti aktivnosti u drugom entitetu - rekao je Šmit u nastavku obraćanja.
Objasnio je kako su, suprotno svim demokratskim načelima, vladajući u FBiH dočekali nove izbore bez implementacije rezultata onih prošlih i formiranja nove vlade.
- Ključna imenovanja u FBiH nisu izvršena, kao što je imenovanje sudija u Vrhovni sud. To je vezano za pregovore izmjene Izbornog zakona između bošnjačke SDA i hrvatskog HDZ-a, gdje je HDZ koristio imenovanja kao adut za pregovaranja. Također, federalne vlasti nisu ažurirale postojeće zakone kako bi bile u skladu sa odlukama Ustavnog suda - naveo je visoki predstavnik.
Podcrtao je kako će se Opći izbori ove godine održati prema planu, u oktobru, kao što su se održali i 2018. godine.
- Održavanje izbora je obavezno. Pozivam sve političke stranke da postupaju dostojanstveno. Ja ću sa njima nastaviti razgovarati, kao i sa liderima Hrvatske, Srbije, ali i Mađarske. Svi oni imaju uticajnu ulogu u održavanju konstruktivnog dijaloga - naveo je.
Podsjetio je i da Ruska Federacija više nije u Vijeću za implementaciju mira, kao i na to da među bh. građanima postoji široka opredjeljenost za nastavak napretka ka EU.
- BiH i međunarodna zajednica su na rasksnici, ono šta će se dalje dešavati, ali i kako će međunarodna zajednica reagovati, uticat će na zapadni Balkan. Mi ćemo ostati posvećeni. Nadamo se da građani više neće moći brinuti zbog sukoba u BiH - konstatovao je Šmit.
Zaključio je da dejtonske institucije i organizacije moraju ostati u Bosni i Hercegovini.