Pljačka artefakata u BiH poprima sve strašnije razmjere. Tako su već godinama brojna arheološka nalazišta u našoj zemlji, zbog nepostojanja kvalitetnog sistema zaštite, na meti tzv. detektoraša, koji pljačkaju bh. blago i prodaju ga na crnom tržištu za prilične svote novca.
Usto što se vrijedna nalazišta nepovratno oštećuju, BiH se, zapravo, sistemski pljačka i gubi artefakte neprocjenjive vrijednosti.
Pljačkaši arheoloških nalazišta u BiH dolaze čak i organizirano iz susjednih zemalja, a za lov na naše blago naoružani su detektorima metala, od onih početničkih, koji koštaju 300 eura, do profesionalnih s 3D mapiranjem, vrijednih i 10.000 eura.
Iako su trojica “detektoraša” iz Ljubuškog krajem 2020. godine uhapšena nakon pljačke arheološkog nalazišta Lib kod Tomislavgrada, odakle su iskopali izuzetno vrijedne historijske artefakte koji potječu iz 1. i 2. stoljeća prije nove ere, ipak su u konačnici dobili izuzetno blage sudske kazne, koje su i svojevrsno ohrabrenje za razbojnike koji koriste detektore.
Koliko je cijela priča postala alarmantna, potvrdili su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Praktično, Komisija je zatrpana anonimnim dojavama i drugim dopisima u kojima je navedeno da se putem društvenih mreža i portala preprodaju kulturna dobra.
- Povodom sve češćih saznanja, kao i anonimnih dojava, Komisija djeluje u okviru svojih nadležnosti, odnosno obavještava nadležna policijska i istražna tijela, kao i druge zainteresirane - odgovorili su nam iz Komisije.
Ante Vujnović, direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika, kazao nam je da je pojava nelegalne trgovine arheološkim artefaktima poprimila široke razmjere.
- Trenutačno su najugroženiji arheološki lokalitet prapovijesne gradine Lib u Tomislavgradu, helenistički lokalitet Daorson kod Stoca, područje oko starog grada Bjelaja u Bosanskom Petrovcu, ali i brojni drugi lokaliteti, posebno prapovijesne gradine, odnosno, gomile u Hercegovini - kaže nam Vujnović.
Zanimljivo je da se nerijetko pljačkaši bh. kulturne baštine predstavljaju i kao razna udruženja, a okupljaju se na društvenim mrežama i kao zatvorene grupe, ali i javne, gdje i prodaju ukradene predmete poput rimskih novčića, i to po cijeni od 20 do 100 i više eura, srednjovjekovne kovanice, nakit, poput prstenja i narukvica, ali i druge razne bronzane i srebrene nalaze.