Visok nivo poreznog opterećenja zbog akciza doveo je do drastičnog pada legalnog tržišta cigareta i porasta ilegalnog. Glavni pokretači kriminalnih aktivnosti u vezi s ilegalnim tržištem u BiH su visoka cijena cigareta u legalnoj prodaji, slaba kupovna moć i opći ekonomski standard građana, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti. Institucije zadužene za kontrolu provođenja zakona, odnosno policije i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta cigareta i duhana, ali njihov pojačani angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate dok država ne smanji porezno opterećenje na ove proizvode.

Inspekcijski nadzor

Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor, kazao je kako se ilegalna prodaja, prije svega, odnosi na promet proizvoda i usluga bez odobrenja za rad izdatog od nadležnog organa. U slučaju prometovanja proizvoda (između ostalog, i duhana i duhanskih prerađevina) bez akciznih, odnosno evidencijskih markica, nadležnost Federalnog tržišnog inspektorata odnosi se samo na promet proizvoda bez prateće dokumentacije iz koje se nedvosmisleno može utvrditi porijeklo robe.

- U svakom slučaju, Federalna tržišna inspekcija je, između ostalog, u više navrata kontrolirala pijačne prostore i druge objekte namijenjene za prodaju duhana i duhanskih proizvoda na području FBiH, a u vezi s prometom duhana i duhanskih prerađevina, te se ne može govoriti o bilo kakvoj toleranciji ilegalne prodaje duhana i duhanskih prerađevina od Federalne uprave za inspekcijske poslove. Izvršeni inspekcijski nadzori u ovoj oblasti su obuhvatili sve objekte u kojima se vrši promet proizvoda bez akciznih markica - kazao je Ramić.

Po pitanju rezultata Federalnog tržišnog inspektorata ostvarenih u kontroli prometa duhana i duhanskih prerađevina, u posljednje tri godine su, shodno evidenciji i popisu robe oduzete u inspekcijskim nadzorima, oduzeti 155 kg duhana u listu, 56 kg rezanog duhana te 14.000 kutija cigareta bez markica prosječne tržišne vrijednosti u iznosu od 44.686 KM.

- Kada govorimo o ovom segmentu i listi prioriteta u inspekcijskim nadzorima, nadzori u ovoj oblasti se vrše povremeno, jer Federalna uprava za inspekcijske poslove konstantno obavlja i prilagođava poslove i prioritete odlukama, naredbama i nalozima Vlade FBiH. Trenutno se vrše pojačani inspekcijski nadzori shodno odlukama o neposrednoj kontroli cijena naftnih derivata i proizvoda od interesa za FBiH - naveo je Ramić.

Bitno je napomenuti, dodaje, da svaki ilegalni promet duhana i duhanskih prerađevina počinje na graničnim prijelazima te je u tom segmentu potrebno uložiti dodatni napor u sprečavanju šverca duhana i duhanskih prerađevina. Drugi dio prateće kontrole bi se trebao vršiti kod proizvođača duhana na području BiH.

Porezno opterećenje

Međutim, BiH i dalje ima previsok nivo poreznog opterećenja na duhan, ako se posmatra procentualni omjer poreza u maloprodajnoj cijeni. Opterećenje je sada oko 90 posto, što znači da od maloprodajne cijene kutije cigareta na legalnom tržištu 90 posto tog iznosa ide državi, a ostatak distributerima, trgovcima i proizvođačima. Drugim riječima, ako je cijena kutije cigareta 5 KM, država sebi uzme 4,50 KM.

Visok nivo poreznog opterećenja zbog akciza doveo je do velikog pada legalnog tržišta i porasta ilegalnog, zbog velike razlike u cijeni između ova dva tržišta. Također, zbog akcizne politike cijene cigareta su znatno više od kupovne moći većine građana, što ih je primoralo da ove proizvode kupuju na sve više rastućem crnom tržištu.

- Trebalo bi razmisliti o akciznoj politici koja bi bila usklađena s kupovnom moći bh. potrošača i koja bi maksimalno demotivirala nelegalan promet duhanskih proizvoda. Eventualnim smanjenjem visine akciza razlika između cijena na legalnom i nelegalnom tržištu bi bila manja, pa bi i zarada koja se ostvaruje prometom duhanskih proizvoda na crnom tržištu bila puno manja. Samim tim, uz provođenje represivnih mjera kontrolnih organa, smanjuje se i motiv za bavljenjem ovom nelegalnom djelatnošću. U tom smislu, potrebno je uraditi i određene analize koje bi to potvrdile - rekao je Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.

U proteklom periodu, dodaje Grabovac, pojačan je angažman kontrolnih organa na zapljeni duhanskih proizvoda. Isto tako, bile su primjetne i medijske kampanje koje je provodila UIO s ciljem da se ukaže na pad budžetskih prihoda i na sve negativne posljedice koje to proizvodi. Očigledno je da su navedene mjere imale efekta pa se u svakom slučaju preporučuje nastavak njihovog provođenja.

Veliki prihodi

Mr. sc. Faruk Hadžić kazao je kako država, odnosno njene institucije, još dovoljno ne rade na suzbijanju crnog tržišta cigareta i duhana, jer crno tržište i dalje bilježi visok nivo ekonomske aktivnosti.

- Puni efekti rada inspekcijskih organa mogu se osjetiti tek onda kada dođe do smanjivanja razlike između cijena duhana i duhanskih proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu. Crno tržište i dalje ima ogroman potencijal i ostvaruje velike prihode, tako da je svaka aktivnost inspekcijskih organa dobrodošla. Najveći problem postojanja crnog tržišta jeste gubitak u naplati javnih prihoda, konkretnije akciza - kazao je Hadžić.

Procjene pokazuju da, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država bi mogla računati na dodatnu milijardu KM. Međutim, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo dio legalnog sistema, postavlja se pitanje šta bi se tim novcima uradilo i da li bi se dodatni prihodi usmjerili u tekuću budžetsku potrošnju ili u jasnu namjenu i zdravstveni sektor.

- Najbolji način da se značajno smanji crno tržište ili da ono bude zanemarivo jeste da dođe do smanjivanja akciza na duhan, koje su sada previsoke, čime bi došlo do izjednačavanja legalne i ilegalne cijene duhana i duhanskih proizvoda u BiH. U tom slučaju, uz jači inspekcijski nadzor, crno tržište bi se možda čak i do kraja eliminiralo. Suprotno, svako povećanje cijena stvara rizik za privlačenjem novih aktera na ilegalnom tržištu zbog visine zarade koju mogu ostvariti - istakao je Hadžić.

Ekonomski problem

Crno tržište duhana u BiH postalo je jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji:

- Više od 50 posto tržišta čini crno tržište, a godišnji gubitak privrede je 150 miliona KM.

- Na nivou cijele države godišnje se gubi više od milijardu KM budžetskih sredstava.

- Šverceri godišnje zarade 400 miliona KM, što ode za razne kriminalne aktivnosti.

- U posljednje vrijeme ponovo se bilježi prodaja nelegalnih proizvoda na legalnim prodajnim mjestima.