Problem crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini i dalje je aktuelan. Naime, onaj koji prodaje cigarete bez akciznih markica ne plaća akciza i PDV, a od tih sredstava se finansiraju vrlo važne stvari u našoj državi, a to su prije svega zdravstvo, školstvo, putna infrastruktura, razna socijalna davanja i slično.

Povećanje plaća

Naime, smanjenjem crnog tržišta bilo bi više novca u državnoj kasi. Tim novcem se mogao riješiti jedan od najvažniji problema, a to je nabavka vakcina protiv koronavirusa kojih trenutno u BiH, ako ne računamo milostinju koju su nam dali drugi, nema. Naime, da je taj novac bio u budžetu države, predstavnici vlasti su mogli brzo reagovati i na tržištu odmah nabaviti vakcine, umjesto što su djelovali putem COVAX mehanizma za siromašne zemlje. U skladu s tim i prema prioritetima, vakcine za bh. građane stižu polako i donekle jako kasno.

- Gubici budžeta po osnovu crnog tržista duhana su ogromni i mjere se stotinama miliona maraka. Iz tih sredstava bi se, između ostalog, moglo finansirati značajno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika BiH. To znaći da bi mogli povečati plaće zdravstvenim radnicima, obezbjediti dodatne edukacije zdravstvenog osoblja i nabavku savremene medicinske opreme i još mnogo toga – kaže Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, Saša Grabovac.

On dodaje da što se tiče povezanosti problema u procesu vakcinacije smatra da problem prevashodno nije bio nedostatak sredstava jer su ona obezbjeđena već realizacija nabavke. Taj problem nije karakterističan samo za nas, već i za mnogo razvijenije zemlje od BiH.

Gubici ogromni

Sa mišljenjem Grabovca slaže se i mr. sc. Faruk Hadžić, dipl.oecc, koji kaže da se akcizna politika u Bosni i Hercegovini vodi na potpuno pogrešan način.

- Akcizna politika treba da bude instrument za provedbu određenih ciljeva koje postave donosioci odluka. Međutim, stvarnost je da ciljevi nisu definisani i onda način vođenja ove politike ide ka tome da se prikupi samo što više novca, bez bilo kakve brige kako će se taj novac kasnije utrošiti, ko će imati korist i sl. – navodi Hadžić.

Gubici, dodaje, u neplaćenim porezima i akcizama na duhan su ugromni i sa tim novcem se dodatno može potaknuti ekonomski rast, uložiti u produktivne svrhe, između ostalog i u nabavku vakcina protiv koronavirusa, vratiti neki stari krediti, rasteretiti privreda silnih nameta.

Uvođenje nameta

- Upravo zbog izgubljene naplate zbog crnog tržišta, cjelokupni privredni sektor je prinuđen da plaća visoke poreze i doprinose. Da je kojim slučajem ovaj novac prikupljen, bilo bi moguće smanjiti doprinose privredi i na 25 posto bruto iznosa plate, ukinuti porez na dohodak na plate do 1.000 KM i povećati minimalnu platu na 750 KM – kaže Hadžić.

Umjesto smanjenja nameta, najavljuje se uvođenje i novih, što će dodatno naštetiti privredi i građanima kroz povećanje cijena životnih namirnica i svih onih proizvoda gdje struja ima znatni udio. Na ovaj način može doći i do jačanja crnog tržišta. Rješenje je u smanjivanju poreskog opterećena, tj. akciza i njihovom namjenskom usmjeravanju.

Broj izdatih akciznih markica za cigarete tokom 2019. skoro je prepolovljen u odnosu na 2009. godinu, kada je BiH započela proces usklađivanja akciza s legislativom EU. Taj trend je nastavljen i prošle godine, kada je zabilježen najdrastičniji pad.

Oduzeto 17.750 kutija cigareta

Da se borba s crnim tržištem nastavlja dokaz je akcija „Štit 2021“, gdje su pripadnici Jedinice granične policije Trebinje, 22. maja 2021. godine, u naselju Gornji Lipnik, općina Gacko, spriječili krijumčarenje 17.750 kutija cigareta raznih robnih marki bez akciznih markica. Zaplijenje cigarete, vrijednosti cca 95.000 KM, pronađene su na šumskum putu iz smjera Crne Gore. O okolnostima je obaviješten dežurni tužitelj Tužilaštva, prema čijim uputama se nastavlja rad na predmetu.

Podsjetimo, u sklopu operativne akcije „Štit 2021“ u aprilu je spriječeno krijumčarenje 26. 750 kutija različitih vrsta cigareta na ulasku u BiH na zajedničkom graničnom prijelazu Deleuša – Vraćenovići, u vrijednosti cca 133.750 KM.

Rapidan rast

Rapidno raste crno tržište, pa danas većina pušača kupuje švercovane cigarete sumnjivog kvaliteta, iako je i njihova cijena recentno porasla u odnosu na one legalne, sa akciznim markicama. Očito je da je zbog velikog broja akciza došlo do poremećaja i na ovom “tržištu”. Očito, šverceri ne žele da se odreknu svog pozamašnog profita na koji su dugi niz godina navikli.