Baronesa Arminka Helić, članica Doma lordova ispred Konzervativne partije i nekadašnja savjetnica ministra vanjskih poslova Williama Haiga, očitala je bukvicu Miloradu Dodiku u gostovanju na BBC radiju ovog vikenda. 

Prethodno je član Predsjedništva Milorad Dodik ponovio već ranije iznesene stavove o povlačenju iz OS BiH te o tome kako u Ustavu BiH ne postoji Armija Bosne i Hercegovine nego samo Oružane snage, Kristijana Šmita je nazvao privatnom osobom, da je Šmitov izvještaj za VIjeće sigurnosti UN-a napisala "muslimanska obavještajna služba u Sarajevu".

70 posto mladih ljudi iz oba dijela države žele otići

- Za početak bi, ako mi dozvoljavate, pojasnila nekoliko lažnih činjenica koje je iznio gospodin Dodik. Prije svega, gospodin Šmit nije privatna osoba, imenovao ga je Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira a Vijeće sigurnosti UN-a može, ali ne mora da ga potvrdi. Tako da, on je legitimni predstavnik međunarodne zajednice i konačni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma. Drugo, ne postoji muslimanska obavještajna služba u Sarajevu, zapravo obavještajnu službu Bosne i Hercegovine vodi bosanski Srbin.

Kao treće, ako mogu da kažem kada govorimo o genocidu, to je presudio međunarodni krivični sud za Jugoslaviju kada je osudio Ratka Mladića za genocid u Srebrenici, genocid nije počinila jedna osoba. To je počinila, nažalost, počinila Vojska Republika Srpska. I to nikako, ni na koji način ne znači da su svi Srbi krivi za genocid, sami Srbi su bili žrtve i žrtva su danas politika i ljudi poput gospodina Dodika. Pa gdje smo danas?

Imamo danas u vrlo nesigurnim vremenima jer gospodin Dodik kako bih ja to nazvala, vrši neku vrstu legalnog terorizma i napada na bosanskohercegovačke institucije koji traju od 2006. godine, međunarodni zajednica je bila prilično popustljiva prema ovakvom ponašanju, nadajući se da će da razgovorom moći urazumiti. I mislim da je došlo vrijeme da se povuče debela crvena linija i da se kaže da su prekrajanja granica na Balkanu su završena 1990-ih.

Ne možemo sebi dozvoliti nestabilnost i rat u tom dijelu svijeta. I mislim da treba da postanemo jaki kao međunarodna zajednica i NATO, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo i osiguramo da nas ova vrsta avanturizma ne zabavlja, da budemo skloni onome što je gospodin Šmit rekao, činjenici da 70 posto mladih ljudi iz oba dijela države žele otići. Ne zato što osjećaju da ne mogu ovdje raditi već zato što osjećaju strah i zato što su im svaki dan životi ispunjeni prijetnjama i strahovima od još jednog raskida. Ono o čemu političari treba da govore jesu najviši nivoi zaraze COVID-om u svijetu, da nema poslova za gradjane. O tome treba da pričaju, a zataškavanje problema ovakvim avanturizmom nas neće odvesti nikuda - kazala je Helić.

Sigurno okruženje

Na pitanje o tome šta misli o najavama da će NSRS u narednih nekoliko dana, tačnije 20. novembra glasati o najavljenim potezima, Helić je kazala kako očekuje jaču aktivnost međunarodne zajednice, pa ako zatreba i jačanje vojnog prisustva u Bosni i Hercegovini.

- To je apsolutno tačno, ali imate 700 vojnika na terenu, ali mislim da to ne bi bio problem. Nedavno smo imali vježbe ministarstva odbrane i NATO, vojne vježbe u zemlji. Trebalo bi da budemo u mogućnosti da se pojačamo na terenu, ne da bismo isprovocirali bilo šta nego da bismo obezbijedili sigurno okruženje kako bi se ova vrsta avanturizma zaustavila. I takav korak nije uzaludan, jer su nažalost događaji iz 1990-ih zaista dali određenu sliku i stvorili posebne okolnosti, svako stvaranje vojske koja je bila, kako je to Tribunal za bivšu Jugoslaviju otkrio, sudjelovala u etničkom čišćenju i genocidu, ta vrsta avanturizma se ne može niti će se, koliko vidim, tolerirati.

I ne želimo da imamo element pogrešne računice. Moramo misliti da smo imali, svi se moraju ohladiti i moramo se vratiti i razgovarati o tome kako najbolje pomoći onima čija je budućnost narušena govorom o ratu. Potrebni su im poslovi, gledaju na budućnost i potreban im je prosperitet - zaključila je baronesa Helić.