Evropska investiciona banka (EIB) do danas je odobrila Bosni i Hercegovini više od 3 milijarde eura zajmova, od čega je samo za Koridor 5C izdvojeno više od milijardu eura, kazala je u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ potpredsjednica EIB-a Liljana Pavlova.
Evropska investiciona banka svojim kreditima aktivno pomaže BiH. Aktivni su brojni projekti, možete li nam predstaviti neke od njih?
- Kao jedan od najvećih i dugogodišnjih finansijera država zapadnog Balkana, Evropska investicijska banka (EIB) aktivna je u Bosni i Hercegovini od 1977., pri čemu je do danas odobrila više od 3 milijarde eura zajmova. Ulaganjem 860 miliona eura u privatni sektor, samo od 2009. godine pomogli smo u očuvanju više od 92.000 radnih mjesta. Kao banka Evropske unije, pružili smo podršku u vremenima napretka, a svoje smo napore intenzivirali tokom krize. Nakon velikih poplava i kiša u 2011. EIB je pružio neposrednu finansijsku pomoć i finansirao izgradnju infrastrukture i mjera zaštite od poplave. U 2020. godini udvostručili smo investicije u regiju u odnosu na 2019. godinu i odobrili 516 miliona eura za BiH. U okviru inicijative „Tim Evropa za društvenoekonomski oporavak zapadnog Balkana od pandemije bolesti COVID-19“, već smo izdvojili 1,7 milijardi eura, na koliko smo se obavezali i što smo najavili u maju 2020. godine.
- Danas s nestrpljenjem iščekujemo da vidimo kako se regija oporavlja brže i nastavlja da provodi važne procese koji joj omogućuju dugoročni razvoj. EIB je spreman pružiti podršku BiH da postane dio zajedničkog regionalnog tržišta i tržišta EU, da ostvari uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju kako bi odgovorila na klimatske promjene koje stvaraju alarmantne poremećaje u načinu življenja i poslovanja. Osim finansiranja, uvest ćemo tehničku podršku za zeleni oporavak, ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje njihovim posljedicama, digitalizaciju i podršku za razvoj održivije transportne infrastrukture.
Niste izostavili ni studente. EIB je nedavno potpisao ugovor o saradnji za izgradnju univerzitetskog kampusa u Sarajevu. Možete li nam predstaviti i taj projekt? Kada bi se studenti mogli useliti u novi kampus?
- Taj važan projekt za Kanton Sarajevo. Nalazi se u fazi pripreme i očekujemo da će poboljšati živote budućih generacija studenata i profesora. Ukupni troškovi procjenjuju se na između 120 i 160 miliona eura. Početkom ove godine EIB je potpisao sporazum o saradnji s Univerzitetom u Sarajevu za razvoj generalnog plana i studije izvodljivosti za glavni kampus u centru grada.
U tu svrhu smo odobrili kredit od 500.000 eura koji se finansira iz Inicijative EIB-a za ekonomsku otpornost (ERI) kako bi se omogućila integracija različitih obrazovnih i naučnoistraživačkih jedinica Univerziteta u Sarajevu u jedan objedinjen kampus. Projekt će omogućiti preuređenje bivše vojne kasarne u centru Sarajeva, zajedno s izgradnjom fakulteta, instituta i prateće infrastrukture koja će osigurati efikasnu saradnju između fakulteta, akademija i istraživačkih instituta. Ovo je treće odobravanje bespovratnih sredstava koje je EIB u 2021. potpisao za BiH, što dovodi do ukupnog iznosa od 2,6 miliona eura.
EIB podržava izgradnju Koridora 5C. Možete li nam reći nešto više o najnovijim aktivnostima na ovom megaprojektu?
- EIB je 2020. odobrio 340 miliona eura za izgradnju 36 kilometara duge dionice između Medakova i Poprikuše, čime je EIB-ovo dosadašnje finansiranje tog projekta premašilo milijardu eura. Ove godine namjeravamo potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima EU u iznosu od 5 miliona eura za nadzor radova na izgradnji poddionice Koridora 5C Počitelj - Zvirovići. Nakon njezina završetka tokom 2022., ta će poddionica omogućiti kontinuirani put od oko 21 km na autocesti između Počitelja i Bijače na južnoj granici BiH s EU. Koridor 5C značajan je tranzitni pravac između država regije koji prolazi kroz BiH, zbog čega je u Ekonomskom i investicijskom planu EU za zapadni Balkan označen kao prioritetan projekt.
Kako EIB procjenjuje ekonomsku situaciju u BiH, pogotovo kad se uzme u obzir pandemija koronavirusa?
- Nesigurnost povezana s pandemijom bolesti COVID-19 i dalje je prisutna i možemo reći da se očekuje postepen oporavak ekonomije BiH, zavisno od ponovnog oživljavanja izvoza, proizvodnje i stranih investicija. EIB-ova anketa među preduzećima pokazala je da je oko 60 posto firmi doživjelo smanjenje likvidnosti ili probleme s novčanim tokovima na zapadnom Balkanu, što je u konačnici dovelo do značajnog smanjenja prihoda od prodaje u rasponu od minus 23 posto u odnosu na prethodnu godinu u BiH do 56 posto u Albaniji. Pozitivno je to što je oko petina firmi u regiji, u rasponu od 7 posto u Bosni i Hercegovini do 24 posto u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, povećala ili pokrenula poslovne aktivnosti putem interneta. Međutim, aktivnost putem interneta i rad na daljinu korišteni su manje nego u drugim regijama, što možda ukazuje na digitalizacijski jaz koji treba postati jedan od investicijskih prioriteta u predstojećem periodu.
- Također postoji dio firmi koje su pretrpjele gubitke zbog vremenskih neprilika (skoro 10 posto firmi na zapadnom Balkanu), pri čemu je Bosna i Hercegovina bila naročito zahvaćena (skoro 20 posto). Prema anketiranim firmama, u svim državama zapadnog Balkana nepovoljne kamatne stope i dalje su glavna prepreka. Firme u Bosni i Hercegovini navode kompleksne procedure kao važnu prepreku ostvarivanju vanjskog finansiranja. Prema EIB-ovoj anketi o bankovnom kreditiranju za srednju, istočnu i jugoistočnu Evropu (CESEE), šok izazvan pandemijom bolesti COVID-19 prouzrokovao je snažno pooštravanje uvjeta kreditiranja u BiH, dok je potražnja za kreditima već u fazi oporavka.
- Lokalne banke smatraju da su programi garancija, zajedno s relaksacijom zahtjeva u pogledu koeficijenta likvidnosti i fleksibilnošću obrade loših kredita, najkorisnije opcije za održavanje kredita tokom pandemije. Sve banke koje učestvuju u anketi iskoristile su programe javnih garancija koji su pokrenuti kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. EIB, u saradnji s lokalnim bankama, omogućuje plasiranje kreditnih linija pod povoljnijim uvjetima za mala i srednja preduzeća kada su u pitanju rokovi otplate i kamatne stope. Cilj je omogućiti pristup srednjoročnom i dugoročnom finansiranju, uz fleksibilnije i povoljnije uvjete i pomoći im u održavanju poslovanja, rasta i zapošljavanja u trenutnom izazovnom ekonomskom kontekstu. Tokom ove godine smo plasirali već 80 miliona eura za privatni sektor u BiH kako bismo podržali brži oporavak od pandemije i adaptaciju na nove uvjete izazvane krizom COVID-19.
Stručnjaci EIB-a svakako vide prostor za napredak i ekonomske reforme u BiH. Možete li nam dati neke preporuke, preciznije, šta bi ovlašteni organi u BiH trebali smatrati prioritetom?
- Preporučili bismo BiH da nastavi s provođenjem reformi radi integracije države u EU i ispunjavanja kriterija za članstvo u područjima osnovnog zakonodavstva i institucionalnog okvira, uključujući javnu administraciju, vladavinu zakona i temeljna prava. Poboljšani uvjeti u pogledu unutrašnjeg tržišta, javne nabavke, finansijske kontrole, politike konkurencije i okoliša mogu ubrzati investicijske projekte važne za bolje životne standarde. EIB će i dalje podržavati usklađivanje sa standardima i zakonodavstvom EU kojim se potpomažu politike upravljanja investicijama u okviru instrumenta za pretpristupnu pomoć.
- Pomoći ćemo zapadnom Balkanu i BiH da pristupe sredstvima koja su dostupna u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU u svrhu ubrzavanja ekonomske transformacije u zeleni, digitalni i održivi model. Budući da banka EU blisko sarađuje s institucijama i lokalnim partnerima EU, tražit ćemo najbolje finansijske instrumente za pomoć državama u prilagođavanju klimatskim promjenama i nastavku zelenog oporavka od pandemije bolesti COVID-19, dok ćemo u isto vrijeme osnaživati privatni sektor koji može stvoriti nova radna mjesta i unaprijediti konkurentnost lokalnog tržišta.
Stanovnici glavnog grada BiH posebno su zadovoljni kreditiranjem projekta obnove javnog prijevoza u Sarajevu. Možete li nam reći nešto više o tome? Šta građani Sarajeva mogu očekivati nakon realizacije tog projekta?
- Taj projekt je veoma važan za ljude koji žive i svakodnevno putuju u Kanton Sarajevo. Trenutno su neki tramvaji stari više od 40 godina i predstavljaju ozbiljnu prijetnju u slučaju mehaničkih kvarova. Novi tramvaji i šine, zajedno s proširenjem tramvajske i trolejbuske mreže, pomoći će u smanjenju saobraćajnih gužvi, vremena putovanja, zagađenja i nivoa buke u glavnom gradu. Istovremeno, projekt koji EIB finansira s 40 miliona eura povećat će sigurnost i privlačnost tramvajskog prijevoza te omogućiti postepeno prebacivanje s privatnog na javni prijevoz, što je važno za ciljeve održivosti i ublažavanje klimatskih promjena u BiH.
