- U jednom momentu uočili smo izrazito povećanje korištenja antibiotika, već u ranoj fazi bolesti, što je dovelo do toga da posljedično hospitalizujemo veći broj oboljelih s težom kliničkom slikom. Najčešća greška je, svakako, prerano uključivanje antibiotika, odnosno uključivanje antibiotske terapije prije nego što se utvrdi umjereno teška klinička slika s potvrđenom COVID-19 infekcijom - istakla je dr. Milovanović.
Dodala je da prerano uključivanje antibiotske terapije, a posebno širokospektralne, kao što su fluorohinoloni treće i četvrte generacije, doprinosi ne samo dužem trajanju same virusne infekcije nego i promoviranju multirezistentnih bakterija i gljivica.
- Ukoliko na to dodamo i činjenicu da takvi bolesnici paralelno dobivaju visoke doze kortikosteroida, lako se dolazi do zaključka da se bolesnik uvodi u stanje teške imunodefijencije u uvjetima gdje lako mogu da nadvladaju rezistentni mikroorganizmi - upozorila je dr. Milovanović.
Kako je rekla, ljekari se susreću u praksi s nekontroliranom upotrebom antibiotskih lijekova te je to postao globalni problem.
Što se tiče liječenja pacijenata zaraženih COVID-19, dr. Milovanović je kazala da je bijeljinska bolnica dobro organizirana te da je u sve uključen tim ljekara različitih specijalnosti.
- Većina terapijskih odluka donosi se konzilijarno. Nama se najčešće obraćaju bolesnici s izrazito teškom kliničkom slikom koji najčešće imaju razvijenu bakterijsku ili gljivičnu infekciju, te prema tome zahtijevaju upotrebu antibiotika treće ili četvrte terapijske linije. Ipak, naglašavam da je upotreba antibiotika opravdana isključivo u liječenju bakterijskih infekcija i apsolutno je kontraindikovana u liječenju virusnih infekcija - konstatirala je dr. Milovanović.