Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH ne daje ovlaštenja Agenciji za bankarstvo FBiH za utjecaj na visinu kamatnih stopa, kazao je za “Avaz” direktor Agencije Jasmin Mahmuzić.
PORUKE
Za kredite stanovništvu imamo blagi rast u poređenju s krajem 2019., s 6,89 na 7,04 posto, kaže Mahmuzić
Mahmuzić: Promjene kamatnih stopa nisu bile značajne. Avaz
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH ne daje ovlaštenja Agenciji za bankarstvo FBiH za utjecaj na visinu kamatnih stopa, kazao je za “Avaz” direktor Agencije Jasmin Mahmuzić.
Prema podacima koji se odnose na kraj 2020. godine, u odnosu na kraj 2019., i dalje se zadržava trend pada prosječne efektivne kamatne stope na kredite koji se plasiraju privredi, s 2,81 na 2,75 posto, dok je za kredite stanovništvu zadržan nivo kamatnih stopa u posljednje tri godine, odnosno, blagi je rast u poređenju s krajem 2019., sa 6,89 na 7,04 posto.
- U toku godine bilježili smo povremene oscilacije koje možemo smatrati efektima pandemije, ali na kraju godine možemo reći da promjene kamatnih stopa nisu bile značajne. Ključni faktori koji mogu imati utjecaj na kamatne stope su i dalje stabilni, a daljnja kretanja će ovisiti o uspjehu mjera u FBiH i brzini oporavka ekonomije - kaže Mahmuzić.
Prema njegovim riječima, kada su u pitanju kamatne stope, naše želje, potrebe i zahtjeve moramo prilagoditi uspostavljenom zakonskom i institucionalnom okviru u BiH.
- Prostor za monetarnu ekspanziju i druge oblike djelovanja Centralne banke BiH i Agencije je ograničen i prilagođen državnom uređenju. Smatram da su poluge za makroekonomsko djelovanje dostupne svim nivoima vlasti i da za takvo djelovanje možemo imati podršku i značajnih međunarodnih finansijskih institucija. Strateško djelovanje trebamo usmjeriti na kreiranje namjenskih kreditnih linija za podršku strateškim privrednim granama i ciljnim skupinama građana - smatra Mahmuzić.
Kamate prilagoditi zakonskom okviru. Avaz
Dodaje da kreditor, država, različiti nivoi vlasti mogu postavljati uvjete, što uključuje i nivoe kamatnih stopa.
- Za strateške razvojne segmente treba predvidjeti subvencioniranje troškova kamata. U oblastima gdje vlasti vide razvojne interese, uvažavajući činjenicu da su takve oblasti potencijalno rizične ili neatraktivne za komercijalno bankarstvo, a što nosi i više komercijalne kamatne stope, prihvatljiv alat su kreditno-garantni fondovi - ističe Mahmuzić.
- Osim cijene i dostupnosti izvora finansiranja, depozita, kreditnih linija, na aktivne kamatne stope na kredite utječe i očekivana marža. Ova marža u vezi je s cijenom rizika kojima se izlažu kreditori, rejtingom zemlje, nivoom i stanjem razvijenosti ekonomije, životnim standardom, poslovnim ambijentom, veličinom i potencijalima tržišta - navodi Mahmuzić.
POLICIJA NA TERENU
TRKA ZA PREDSJEDNIKA