Kodnog imena Objekt 505, podzemni aerodrom Željava kod Bihaća među teoretičarima zavjera ne prestaje biti popularna tema. Vojni div s tunelima od 3.500 metara dužine, širokima 20 i visokima 8 metara najveći je podzemni aerodrom na Balkanu.

Izgradnja je počela1955., a 1968. kreacija Dragoslava Sobotke bila je spremna za Jugoslaviju.

Za najskuplji jugoslavenski projekt izdvojene su milijarde dolara kako bi mogao primiti čak 120 aviona s posadama i kompletnim arsenalom naoružanja, kao i ogromne zalihe goriva, hrane, lijekova i svega što je bilo potrebno za slučaj katastrofe, piše Punkufer.

Uz vlastite izvore struje i vode vojska bi mogla preživjeti mjesec dana u izolaciji od vanjskog svijeta. Vojna utvrda konstruirana je tako da može izdržati i atomsku bombu.

Željava se koristila i u vrijeme ratova 1990-ih, a posljednjih godina predstavlja samo gomilu betona okruženu minskim poljima.

Početkom rata u Bosni i Hercegovini JNA je odlučila uništiti podzemni kompleks i 1992. godine postavila 56 tona eksploziva. Bihać se zatresao, a grmljavina iz dubine Plješivice najavila je kataklizmički prizor plamena i dima na horizontu.

Zanimanje za Željavu ne jenjava - znatiželju raspiruju opasni tuneli kojima prijeti urušavanje, puni otrovnih i radioaktivnih spojeva.

"Houston, we have a problem" slovenskog filmaša Žige Virca dodatno je potpirio misterije vezane za Željavu i jednu od najvećih teorija zavjere hladnog rata i Jugoslavije.

Dokumentarac obrađuje temu o tome kako je Tito prodao jugoslavenski svemirski program Amerikancima te da su ga u najvećoj tajnosti razvijali u podzemlju aerodroma - da bi zatim poslali prvog čovjeka na Mjesec. Željava bi, prema toj teoriji, bila najveći skriveni svemirski centar u Evropi.

NASA je odlučno demantirala priču i naglasila kako je apsurdno vjerovati u to da je tadašnji predsjednik John Kennedy od Jugoslavije kupio bilo što, a kamoli svemirski program.

Usprkos opasnostima od mina, otrovnih plinova i policije, Željava privlači avanturiste koji voze po pistama i ulaze u tunele, ali i migrante koji sanjaju o boljem životu. Ima li nade da postane kompleks za održavanje koncerata ili nekih drugih sadržaja, doznat ćemo jednom, u budućnosti.