ISTRAŽIVANJA

Može li krvna plazma spasiti milione zaraženih

To jeste dobra vijest, ali pitanje je kada krvnu plazmu treba dati pacijentima, u kojoj fazi bolesti, kome je davati, navodi infektolog Ednan Drljević

Plazma iz krvi oporavljene osobe kao lijek. Ilustracija

Piše: Z. Karić / Avaz.ba

25.8.2020

U nedostatku efikasne terapije u borbi protiv koronavirusa, ljekari u cijelom svijetu pokušavaju spasiti ljudske živote transfuzijom krvne plazme onih koji su se već oporavili od virusa COVID-19. Naučnici i ljekari pojašnjavaju da je krvna plazma bogata antitijelima koji su korisni u borbi protiv koronavirusa.

Manja smrtnost

Drljević: Značajna učinkovitost. Avaz

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) kazao je kako je u Sjedinjenim Američkim Državama odobreno liječenje oboljelih od koronavirusa krvnom plazmom te naglasio da će ovo otkriće spasiti brojne živote. 

- Ovo je historijski napredak u borbi protiv koronavirusa, a uskoro možemo očekivati i vakcinu. Oko 100.000 Amerikanaca je na redu da primi ovu terapiju koja rezultira značajnim smanjenjem stope smrtnosti među zaraženima - pojasnio je Tramp.


Hrabač: Urađena istraživanja. Avaz

Kako ističe bh. infektolog Ednan Drljević, o liječenju zaraženih krvnom plazmom govori se u posljednjih četiri-pet mjeseci.

- Liječenje krvnom plazmom radi se već kod nekih drugih bolesti. I u Srbiji su ranije najavili da će i oni pokušati zaražene liječiti na taj način, ali očito nisu u tome uspjeli, jer za to je potrebno jako puno građana koji su preboljeli koronavirus. Ja to ne shvatam kao nešto revolucionarno, ali jeste dobra vijest. Ali pitanje je kada je treba dati pacijentima, u kojoj fazi bolesti, kome je davati... Volio bih da je nađen neki lijek koji ima značajnu učinkovitost, nešto više nego što ima krvna plazma - kazao je Drljević.

Tačni podaci

Hošić: Moglo bi imati efekta. Avaz

Infektologinja Nina Hrabač navodi da se krvna plazma u nekim slučajevima pokazala učinkovitom u liječenju oboljelih od koronavirusa. 

- Amerika je ne bi tek tako promovirala kao lijek, a da prije toga nisu urađena valjana istraživanja - kazala je za “Avaz” Hrabač.

Iako dokazi upućuju na to da bi krvna plazma mogla imati dobar efekt u iječenju oboljelih od korone, sve je još u eksperimentalnoj fazi i preciznijih informacija o efikasnosti tog načina liječenja još nema, navodi pulmolog Mujo Hošić.

- Širom svijeta su je probali kristiti, ali još niko nije izašao s tačnim podacima koja količina plazme bi bila poželjna u liječenju. Također, niko sa sigurnošću ne može tvrditi kolika je jačina imuniteta osobe koja je preboljela koronavirus, koliko antitijela bude u krvi, i automatski u plazmi, i u kojoj dozi bi ona trebala biti upotrijebljena - rekao je Hošić.


Specijalne bjelančevine

U teoriji, liječenje krvnom plazmom je jednostavno i logično. Oporavljeni su uspjeli pobijediti virus upravo zahvaljujući tome što je njihov imuni sistem ''shvatio'' kako da se izbori s njim i napravio antitijela, specijalne bjelančevine koje neutraliziraju virus.

Ove bjelančevine (imunoglobulini) nalaze se u krvi, tačnije u njenom tečnom dijelu - plazmi. Plazma je krv bez krvnih ćelija, a dobiva se centrifugiranjem pune krvi.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.