Multidisciplinarni tim sastavljen od strane iskusnih specijalista za matematičko modeliranje i kompjuterske simulacije sa Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (prof. dr. Senad Burak, prof. dr. Fikret Veljović) i vrsnih naučnika i praktičara iz različitih područja javnog zdravstva i kliničke medicine (prof. dr. Reuf Karabeg, dr. Nedim Begić, dr. Amer Iglica, dr. sci. Aida Pitić, prof. dr. Harun Hodžić, dr. Edin Begić) su nedavno objavili naučni rad „Matematički modeliranje i kompjuterske simulacije širenja pandemije COVID-19 – primjer Bosne i Hercegovine“. Rezultat je to prethodnog šestomjesečnog naučnog rada na analizi širenja pandemije i efektima uvedenih mjera zaštite, a na osnovu podataka koji se svakodnevno ažuriraju na Mašinskom fakultetu i prikazuju na njihovoj stranici mef.unsa.ba (https://mef.unsa.ba/home/coronavirus).
Kao što navodi inicijator projekta i koresponding autor navedenog rada prof. dr. Senad Burak, u pitanju je svobuhvatna računarska analiza bazirana na kompleksnom matematičkom modelu čiji su parametri 'baždareni' na stvarnim podacima prikupljenim u dosadašnjem periodu širenja pandemije u Bosni i Hercegovini. Na osnovu takvog modela je potom izvšena kompjuterska simulacija mogućih scenarija širenja virusa u budućem periodu sa četiri različita seta mjera na njegovom suzbijanju.
- U odsustvu vakcine ili bilo kakvog adekvatnog lijeka, kompjuterske simulacije mogućih načina širenja infekcije COVID-19 predstavljaju učinkovit, a možda i jedini alat koji nam realno stoji na raspolaganju kao ispomoć u planiranju i donošenju mjera potrebnih za suzbijanje ekspanzije virusa. Ovaj rad ima poseban značaj jer je baziran na stvarnim podacima prikupljenim za područje Bosne i Hercegovine. Rezultat je to zajedničkog naučno-istraživačkog rada stručnjaka iz područja matematičkog modeliranja i kompjuterskih simulacija sa kolegama iz raznih područja kliničke medicine iz KS i ZE-DO Kantona“, naglašava dr. Burak.
Rad prikazuje četiri moguća scenarija širenja virusa. U prvom scenariju se govori šta bi se desilo na tlu Bosne i Hercegovine da nikakve mjere nisu preduzete u suzbijanju širenja infekcije. Kako se pokazuje, stanje bi bilo puno gore. Drugi scenarij daje procjenu stanja na tlu Bosne i Hercegovine za slučaj da su inicijalno uvedene restriktivne mjere cijelo vrijeme bile na snazi. Treći scenarij odražava postojeću situaciju u Bosni i Hercegovini u kojoj je mjera ograničenog kretanja i zabrane rada ugostiteljskih i sličnih objekata u međuvremenu ukinuta, a četvrti predstavlja situaciju u kojoj se od 01.08.2020. prethodno ukinute mjere ograničenog kretanja ponovo aktiviraju.
U radu se navodi da je do 08.avgusta.2020. verificirano 13,687 osoba koje su inficirane koronavirusom, od kojih je 5,920 aktivno zaraženih. Mjere koje su uvedene u BiH odgovaraju trećem analiziranom scenariju u radu. Autori navode da bi se u slučaju ponovnog aktiviranja prethodno ukinutih restriktivnih mjera počevši od 01.08.2020. ti brojevi značajno smanjili. To je vrlo jasno demonstrirano na prikazanom grafikonu, gdje je vidljivo da je raspodjela svih praćenih pokazatelja poprimila niže vrijednosti, sa preokrenutim, silaznim trendom.
Značaj ovog rada je potvrđen i od strane jednog od njegovih recezenata prof. dr. Mladena Smoljanovića, epidemiologa sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji navodi da je u pitanju “izvorni (originalni) znanstveni rad od izuzetnog značaja za buduća planiranja i provedbu zaštitnih mjera, pri čemu se predloženi modeli postupanja mogu primijeniti na čitavom području BiH“
