Najave Njemačke da bi mogla ograničiti izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a koje bi vrlo lako mogle slijediti i mnoge druge zemlje svijeta, zabrinule su građane Bosne i Hercegovine. Posebno ako se zna da veći dio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH uvozi iz brojnih država u svijetu.
Bosanskohercegovački poljoprivrednici u više navrata su upozoravali na ovaj scenarij ističući potrebu razvoja domaće poljoprivredne proizvodnje koja bi donijela sigurnost. Godinama bh. ratari skreću pažnju vlastima da BiH previše ovisi o uvozu i zanemaruje domaće proizvođače.
Jedini izlaz vide u masovnoj sjetvi, ali uz osigurano tržište na koje će plasirati svoje proizvode. Upozoravaju i da upravo ovo teško vrijeme treba osvijestiti našu vlast.
S druge strane, nadležni poručuju da neće doći do nestašice hrane. O tome zabrinjavaju li Vanjskotrgovinsku komoru BiH najave pojedinih država da će ograničiti izvoz razgovarali smo s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom VTKBiH.
- Prema dosadašnjim analizama, BiH ne može ostati bez hrane. Imamo dovoljno unutarnjih kapaciteta za trenutačnu opskrbu u većini traženih proizvoda u BiH. Tome u prilog govore podaci da je ukupan izvoz agroindustrije u prva tri mjeseca 2019. godine iznosio nešto više od 189 miliona KM, dok je u 2020. iznosio više od 211 miliona KM, što predstavlja ukupno povećanje izvoza za 11,6 posto.
Kada je riječ o uvozu, u odnosu na 2019. godinu, porastao je za 5,2 posto, te je iznosio 762 miliona KM - kazao nam je Vuković.
Na osnovu obrađenih podataka vanjskotrgovinske razmjene sirovina i proizvoda, agroindustrijski sektor u prvom kvartalu nije pokazao negativne posljedice, a koje je mogao donijeti utjecaj koronavirusa.
- Ako posmatramo tržišta, uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda u BiH je zabilježen iz više od 70 zemalja. Posmatrano po vrijednosti, među top 10 tržišta uvoza su Srbija (194.628.687 KM), Hrvatska (162.079.803 KM), Slovenija (63.146.876 KM), Mađarska (47.954.592 KM), Nizozemska (43.486.645 KM), Njemačka (38.737.041 KM), Italija (36.411.859 KM), Turska (26.514.477 KM), Poljska (23.081.467 KM) i Austrija (17.160.744 KM) - navodi Vuković.
Ističe i da je Komora, u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dala veliki doprinos izradi liste vitalnih esencijalnih roba, a koje imaju prioritet u snabdijevanju svih zemalja CEFTA-e, pa tako i transportnog protoka tih roba unutar zemalja CEFTA-e.
Jednako tako, između CEFTA-e i EU postoje prijedlozi sličnih sporazuma.
Vanjskotrgovinska komora BiH se, kako kaže, od samog početka pandemije koronavirusa postavila trojako te više puta isticala da se istovremeno i paralelno mora zalagati za zdravlje ljudi, zaposlenika i radnika, osiguravanje lanaca opskrbe te primjenu svih ekonomskih i gospodarskih mjera radi saniranja nastalih posljedica izazvanih koronavirusom.
- Vanjskotrgovinska komora je nadležnim tijelima u BiH predložila 35 konkretnih mjera temeljenih na artikuliranim zahtjevima privrednika, unutarnjim makroekonomskim analizama te razmjeni informacija komorskih sustava zemalja regiona, od kojih je većina našla svoju primjenu, zbog čega iskazujemo zadovoljstvo - zaključuje Vuković.
- Kao najveći rezultat vidljiva je prisutnost svih vrsta roba na tržištu BiH odnosno, kao što smo od početka ukazivali, nema mjesta panici da će nestati određenih roba na tržištu naše zemlje, zahvaljujući kontinuiranom zalaganju za održavanjem transportnih lanaca opskrbe BiH - kaže Vuković.
Prema unutrašnjim podacima kojima raspolaže VTKBiH na osnovu broja izdatih dozvola o prekograničnom kretanju, čak je vidljiv oporavak izvoza iz BiH. On još uveliko ovisi o kontrolnim mjerama zemalja izvoznog odredišta.
