Svi relevantni indikatori ukazuju na to da se Bosna i Hercegovina relativno dobro nosi s izazovima krize. U odnosu na naše postojeće kapacitete i projicirane potrebe, mislim da smo napravili dobar iskorak u organiziranju programa međunarodne pomoći, ne samo za nabavku medicinske opreme i testova koji su neophodni našim zdravstvenim ustanovama, već i u osiguravanju paketa ekonomske pomoći za oporavak naše privrede nakon proglašenja završetka pandemije i vraćanja života naših građana, kompanija i institucija u "normalu", kaže u razgovoru za Fenu zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Napominje kako postoje medijski izvještaji o tome da su neke zemlje iz regije u relativnom odnosu primile "više" pomoći nego BiH, posebno od nekih zemalja koje se tradicionalno vezuju za prijateljstvo i saradnju primarno s našom zemljom.
- Smatram, međutim, da je u jednačinu, osim prijateljstva, potrebno uvrstiti i neke druge interese koji donatori imaju u tim zemljama, a koji su bili zanemareni u proteklom periodu u BiH. Te interese treba oživjeti, ali za to je potreban naporan i predan rad svih aktera u procesu, a ne samo u vremenima krize i potrebe. Krizna diplomatija usko je vezana i često se nadovezuje na ekonomsku diplomatiju, a to je nešto o čemu brojni akteri i institucije u BiH nisu vodili računa u prošlosti - kaže ministrica Turković.
Komentirajući u kontekstu pandemijske krize očekivanje pomoći i potvrdu u ovim vremenima međudržavnih prijateljstava te pitanje da se u aktuelnom vremenu grade politički odnosi za budućnost, šefica bh. diplomatije kaže da se u nekim slučajevima zaista radi o potvrđivanju prijateljstava, radi se i o gradnji novih, ali i o solidarnosti koja nema suštinske veze sa projektima pomoći, već se radi o pokušajima etabliranja nekih (novih) odnosa moći.
- U kontekstu ove krize, mogu samo da naglasim da je svaka iskrena namjera ili konkretna podrška našoj zemlji uvijek dobrodošla. Svjesna sam da se nalazimo u vanrednim prilikama te da su napori svakog aktera u procesu prikupljanja pomoći od izuzetnog značaja za sve nas, ali smatram, također, da to svakako ne bi trebao biti izgovor ili opravdanje da se pomoć traži mimo dogovorenih kanala komunikacije, u kojima učestvuju svi relevantni akteri, a još manje da se ona raspoređuje putem kanala koji nisu u skladu s našim ustavnim nadležnostima ili koji nisu prethodno usaglašeni od svih aktera, mimo principa i prakse u međunarodnim odnosima, a posebno ne u nekom takmičarskom duhu koji ne podstiče saradnju, već stvara podjele i tenzije u procesu – kaže ministrica Turković.
Referirajući se na činjenicu da prijateljski odnosi, bilateralni i multilateralni, mogu pomoći u ovim teškim vremenima, sagovornica naglašava da se istinski prijatelji poznaju u nevolji.
- A doista najbolji u prilikama kad je i njima samima potrebna pomoć. Nesumnjivo je da BiH cijeni svačiju pomoć te je spremna da u okviru svojih kapaciteta pomogne i drugima. U tom kontekstu, posebno bih istaknula pomoć i podršku koju smo u ovim teškim vremenima primili od naših dugogodišnjih prijatelja i partnera Evropske unije, SAD, Norveške, Turske, Malezije i brojnih drugih, koji su zaista odmah reagirali i poslali neophodnu medicinsku i drugu opremu za naše ustanove. Pri tom ne treba zaboraviti i solidarnost brojnih stranih organizacija i korporacija koje su, također, odlučno stale rame uz rame s našim vlastima i osigurale finansijska sredstva. Mi smo nastojali da im se svima zaista srdačno zahvalimo na pomoći i stavimo svoje kapacitete na raspolaganje. Mislim da je bitno da pokažemo da BiH nije samo zemlja koja "traži", već da realno možemo da napravimo male, ali dovoljno snažne, iskorake da pokažemo naš duh i plemenitost u zajedničkoj borbi - pojašnjava ministrica Turković.
Rezimirajući aktivnosti koje se intenzivno odvijaju u Ministarstvu vanjskih poslova, ističe promptnu i adekvatnu institucionalnu reakciju na novonastalu situaciju i osnivanje centra za krizne situacije (u javnosti poznatijeg kao "krizni štab MVP"), uspostavljanje hitnog kontakt-telefona i email adrese za naše građane u inozemstvu i strane državljane u BiH.
- Sve to je kako bismo mogli da efektivno upravljamo procesima evakuacija i repatrijacija. Također, i organiziranje online video sedmičnih brifinga za strane ambasade i međunarodne organizacije sa sjedištem u BiH i za ambasadore Bosne i Hercegovine raspoređene u našim DKP-ima diljem svijeta, organiziranje drumskog i zračnog prijevoza (repatrijacije) naših državljana iz različitih destinacija u svijetu, organiziranje rada od kuće za uposlenike MVP-a, pripremanje dokumentacije za traženje međunarodne pomoći od naših prijatelja i partnera te brojne druge aktivnosti koje uključuju pregovore, informiranje javnosti - kaže ministrica Turković.
U svojstvu zamjenice predsjedavajućeg Vijeća ministara, kaže kako je nastojala da posjeti i podstakne lokalne aktere, prije svega bh. kompanije, da iznađu način da pomognu lokalnim i državnim vlastima u borbi protiv koronavirusa.
- Pokušala sam da istražim na koji način se može podstaći domaća proizvodnja te na koji način se bh. proizvodi mogu plasirati na tržište, a da se efektivno suzbije širenje virusa. U stanju smo proizvesti lijekove i ostalu opremu. Moramo se okrenuti svom tržištu i vlastitoj proizvodnji, da tržište otvorimo primarno za naše firme, da reduciramo strane firme koje se nameću ovdje. U BiH, naprimjer, 80 posto lijekova dolazi iz inozemstva, a samo 15 posto iz domaće proizvodnje, a domaći proizvođači kažu da mogu popuniti i zadovoljiti tržište BiH u većem dijelu. Ukratko, mislim da smo prvo ministarstvo na državnom nivou koje se ozbiljno počelo baviti posljedicama globalne krize i koje je efektivno unutar svojih nadležnosti i kapaciteta odgovorilo na sve izazove, a da pri tome nismo nikako zanemarili svoje redovne obaveze - kaže na kraju razgovora zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
