Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac kazao je danas da odluka Hrvatskog sabora o reviziji programa prema kojem kasarna Čerkezovac u Dvoru ostaje preferentna lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada, nije iznenađujuća, ali ona neće spriječiti da se nastavi s mjerama i aktivnostima u tom smislu.
Te aktivnosti su dogovorene, podsjeća resorni ministar, na zajedničkom sastanku s entitetskim ministrima nadležnim za zaštitu životne sredine, parlamentarnom grupom "Klub zelenih" te Regulatornom agencijom za radijacijsku i nuklearnu sigurnosti BiH i načelnicima općina u slivu rijeke Une.
- Planirano odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori nalazi se u neposrednoj blizini granice s BiH i njegovom izgradnjom bilo bi ugroženo više od 250.000 stanovnika. To je potpuno nedopustivo što je stav svih nivoa vlasti u BiH - jasno je kazao Košarac.
U potpunoj opredijeljenosti da se zaštite bh. građani, Košarac kaže da je to pitanje visoko u agendi njegovih prioriteta.
- Moramo misliti na ljude iz Bosanskog Novog, Kladuše, Bihaća, Prijedora, Bosanske Dubice, Sanskog Mosta, Dvora. Moramo misliti na budućnost njihove djece i zaštititi ekologiju, rijeku Unu, Park prirode Una i generalno jednu od najljepših priroda u BiH - pozvao je u izjavi za medije.
Podsjetio je da je tokom nedavne posjete Briselu s evropskim dužnosnicima razgovarao o tom pitanju kada je dobio uvjerenje da će se Evropska komisija dodatno angažirati na rješavanju spornog pitanja, ali je najavljeno i da će ono biti delegirano kao tema na predstojećem samitu EU - zapadni Balkan u Zagrebu.
Košarac će, kaže, o tom pitanju razgovarati i s predstavnicima diplomatskog kora u BiH te će se posvetiti bilateralnim kontaktima s nadležnim predstavnicima Hrvatske.
Smatra da je apsolutno neprihvatljivo da Hrvatska zvanično ne obavještava institucije i organe u BiH o svojim namjerama te Košarac kao najbolju opciju ističe da se to pitanje riješi diplomatskim putem.
Bit će inicirano i formiranje pravno-ekspertnog tima koji će zastupati interese BiH u mogućoj međunarodnoj arbitraži s Hrvatskom, a u tom smjeru već su poduzeti određeni koraci, o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.
- Informirati ću Vijeće ministara BiH o zaključcima sa zajedničkog sastanka gdje smo predložili da se u budžetu planiraju sredstva za tu grupu - zaključio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u zajedničkoj izjavi za bh. medije.
Naime, Sabor Republike Hrvatske ove sedmice dao je saglasnost za treću reviziju programa, prema kojem kasarna Čerkezovac u Dvoru ostaje preferentna lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane "Krško".
Planirano odlagalište radioaktivnog otpada je na Trgovskoj gori u hrvatskoj općini Dvor, u neposrednoj je blizini Bosne i Hercegovine i nalazi se na oko 900 metara od zaštićenog područja - Parka prirode "Una", te je upozoreno da bi se izgradnjom tog odlagališta ugrozilo više od 250.000 stanovnika u slivu Une.
Treća revizija predviđa strategiju brze razgradnje elektrane s rastavljanjem i uklanjanjem dijelova, sistema i konstrukcija odmah po prestanku rada postrojenja 2043. godine.
U okviru Programa nadogradnje sigurnosti Nuklearne elektrane "Krško", za ovu godinu planirana je izgradnja suhog skladišta istrošenog nuklearnog goriva.
Slovenija i Hrvatska, kao vlasnici Nuklearne elektrane "Krško", podržale su izgradnju tog skladišta u koje će se radioaktivni otpad odlagati do 2043. godine, do kada će raditi elektrana.
Podjela postojećeg operativnog radioaktivnog otpada u skladištu Nuklearne elektrane "Krško", kao i njegovo preuzimanje i uklanjanje s ove lokacije, počet će 2023. godine.
U dijelu vezanom za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj, određeni su datumi za dva cilja iz Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada za period do 2025. godine, uspostavljanje nacionalnog skladišta i uspostavljanje dugoročnog skladišta.
U Strategiji se predviđa uspostavljanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a kao preferenta lokacija i dalje je naznačena kasarna Čerkezovac u općini Dvor.
U dokumentu koji je podržao Hrvatski sabor navedeno je da će se hrvatska polovina radioaktivnog otpada pakovati u betonske kontejnere koji će se pohraniti u dugoročno skladište koje će početi s radom 2023. godine, a kasnije će se odlagati u odgovarajuće odlagalište koje će se uspostaviti u Hrvatskoj i početi s radom 2051. godine.
Fond za finasiranje razgradnje Nuklearne elektrane "Krško" iz Zagreba je naznačio da je ove godine za aktivnosti osnivanja centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada predviđeno 16.486.125 hrvatskih kuna, što je oko 4.121.000 KM.
