Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović imao je danas svoju prvu hutbu u novoizgrađenoj džamiji u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani.
- Naši preci su bili svjesni da bez džamije nisu u potpunosti slobodni ljudi. Podignuta džamija bila je znak njihove duhovne slobode, od vanjskog pritiska i prisile. Tamo gdje postoje hramovi, gdje stoje uspravno minare i tornjevi, tamo stanuje sloboda - poručio je danas reis Kavazović.
Reis Kavazović je istakao kako se i u tom veleljepnom zdanju Ljubljanske džamije svjedoči velikom djelu koje je rezultat velikog truda i odricanja muslimana u Sloveniji.
- Svako od nas svojom rukom zapisuje istinu o sebi. Svaka generacija ima svoja postignuća. To je Božiji naum, da ljudi svojim djelima govore o sebi. Za pojedinca postoji Božiji sud, a za narod sud historije. Tako nas uči časni Kur'an: „Taj narod je bio i nestao, kaže Allah; njega čeka ono što je zaslužio, i vas će čekati ono što ćete zaslužiti, i vi nećete biti pitani za ono što su oni radili“ - kazao je na početku hutbe ef. Kavazović.
Kavazović dodaje kako je ova generacija muslimana ispisala svoju stranicu, ovdje u ovom gradu i ostavila povijesni trag o sebi, o vjeri i moralu, o dobru i ljubavi, o svom trudu i nadi u Božiju milost, o pripadnosti svom narodu i svojoj zajednici.
- Vjera nas uči da tragamo za smislom; ona je most između dvaju svjetova: svijeta nade u Božiju milost i svijeta straha od ništavila i nihilizma. Graditi Allahovu kuću mogu oni koji vjeruju u Allaha i u onaj svijet, koji namaz obavljaju i milostinju daju, podsjeća nas Kur'an. Tamo gdje postoje hramovi (džamije, crkve i sinagoge), tamo postoji i svijest o ljudskoj odgovornosti, o ljudskom trajanju i solidarnosti. Hramovi griju srca ljudi, razgaljuju dušu, uzdižu je i nose iznad prizemnih poriva, sebičnosti i zla. Svaki hram je Božiji hram u kome se zaziva Njegovo ime, a on je u isti mah i kuća ljudi koji se sjedinjuju u jednu zajednicu, slaveći Boga, jedinog Gospodara svijeta, Stvoritelja svih ljudi. Od sada je ovo odabrano mjesto, mjesto u kojem će se namazom prizivati Allaha, jer: „Džamije su Allaha radi i ne molite se, pored Allaha, nikome“ (El-Ğinn, 18) - istakao je Kavazović.
Reis je, također, poručio i da je mir u svijetu najdublji poziv svake religije, njen smisao i cilj.
- Allah poziva u Kuću mira i upućuje Pravim putem koga hoće - kaže se u jednom kur'anskom ajetu. Mir u svijetu je najdublji poziv svake religije, njen smisao i cilj. Svi su Božiji poslanici pozivali ljude miru, bratstvu i solidarnosti. Muslimani su Jerusalem nazivali Kućom mira; danas vidimo koliko su bili u pravu. Prisvajanje ovog grada uzrok je patnje ljudi u Palestini stotinama godina. Za nas je svaki mesdžid i svaka džamija, svaka crkva i svaka sinagoga zabranjeno, sveto mjesto (harem), u kome ne smije biti uznemiravanja i napada. Božiji hramovi trebaju biti poštovani; to su mjesta duhovne okrepe i odmora. Prije samo 25 godina svjedočili smo nemilosrdnom rušenju džamija i crkava u Bosni i Hercegovini. Bila je to moralna i duhovna tragedija Evrope. Uvijek kažemo da su to bile naše bosanske, evropske crkve i džamije, koje nismo znali cijeniti i zaštititi. Lekcije iz Bosne ne smijemo više nigdje ponavljati u Evropi i svijetu - istakao je reis.
Dalje je govorio da bosanske muslimane raduje da je grad Ljubljana prepoznao u njima donosioce radosne vijesti, koji pozivaju u Kuću mira sve one koji istinski za njim tragaju, među muslimanima, kršćanima i Jevrejima.
- Kao što je za Jevreje hram u Jerusalemu bio znak slobode, tako su i za nas, bosanske muslimane, džamije znak slobode. Ne imati džamiju znači ne imati punu slobodu, ne imati znak i orijentir u prostoru. Džamija je mjesto duhovne slobode, mjesto gdje se otkriva dublji smisao života, gdje se čovjek slobodno i bez straha obraća Bogu, gdje se bez interesa čovjek obraća čovjeku. Naši preci su bili svjesni da bez džamije nisu u potpunosti slobodni ljudi. Podignuta džamija bila je znak njihove duhovne slobode, od vanjskog pritiska i prisile. Tamo gdje postoje hramovi, gdje stoje uspravno minareta i tornjevi, tamo stanuje sloboda. Svijet u kome živimo nestalan je i promjenjiv. Ništa u našim životima nema trajnu zemaljsku vrijednost. Na ovom svijetu nema čvrstog oslonca za naše biće. Kur'an kaže da sve što je na zemlji iščezava, a tako je i s cijelim kosmosom, osim s Božijim licem i Njegovom stranom. Bog je jedini trajni oslonac čovjeku, to jest Njegova riječ koja učvršćuje ljudsko biće i njegov identitet. Ako i postoji neki vid zemaljske sigurnosti na koji nam Allah skreće pažnju, to je porodica i zajednica muslimana, to su majka i otac, supruga i djeca, braća i sestre. Brinuti o porodici je onaj veliki dio vjere koji dolazi odmah nakon vjere u Boga. O tome nam govore sve svete knjige podjednako - kazao je reis.
Podsjeća da bi nas trebalo potaknuti da razmišljamo o našoj porodici, o našoj brizi da je vodimo pravim putem, o duhovnim i moralnim vrijednostima vjere na kojima su svoje porodice podizali svi Božiji poslanici, od Adema do Muhammeda, a. s.
- Odgojiti svoje evlade kao čestite i moralne osobe, koje će služiti zajednici, najveći je uspjeh i najveća čast svakog roditelja. Naši roditelji, kao dobri pastiri, vodili su računa da nas pošalju u mekteb na vjersku i moralnu pouku i onda kada se na to nije gledalo blagonaklono. Danas je potreba za vjerskim odgojem još veća i još složenija. Sjetimo se riječi Allahovog poslanika Muhammeda, a. s., da samo dobri pastiri, oni koji su budni, mogu sačuvati svoje stado: „Svi ste vi pastiri i svaki od vas će biti pitan za svoje stado.“ Čuvati porodicu i brinuti o njoj je dio vjere i sunnet svih Allahovih poslanika. Svako se okreće prema svojoj kibli, kaže Kur'an, a vi se trudite da druge, čineći dobra djela, pretečete! Ma gdje bili, Allah će vas sve sabrati“ (El-Bekare, 148.). Za istinsko bratstvo među ljudima Bog ne zahtijeva da se izbrišu razlike među nama, braćom i sestrama. On zahtijeva dobro djelo od nas, bez obzira kojem pravcu pripadali. Najveće dobro djelo koje musliman može donijeti na ovaj svijet jeste, kako nas je savjetovao Poslanik, a. s., sigurnost ljudi, kada je rekao: „Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku sigurni ljudi.“ Budite čestiti i vrijedni ljudi ma gdje živjeli. Unesite radost u zajednicu u kojoj živite, tako ćete najbolje ispuniti oporuku (vasijjet) koju nam je ostavio naš voljeni pejgamber Muhammed, a. s. - dodaje reis.
Na samom kraju reis je čestitao na velikom postignuću i kao džematu i kao zajednici u cjelini.
- Na kraju, želim vam još jednom čestitati na velikom postignuću, i kao džematu, i kao zajednici u cjelini, s imamima i muftijom Nedžadom ef. Grabusom na čelu. Neka vas Allah obraduje svojom milošću i nagradom. Sada, kada ste se uselili u svoj dom, čuvajte ga i održavajte. Održavati džamiju, kao što i sami znate, znači posjećivati je sa svojom čeljadi, prijateljima i komšijama. Neka ova džamija bude otvoreno mjesto za sve ljude, mjesto u koje će rado dolaziti i iz njega sretni odlaziti. Zahvaljujem i našoj braći iz Države Katar, narodu i Emiru za njihovo dobročinstvo i bratsku pomoć, moleći dragog Allaha da ih obilato nagradi. Naša mala zajednica muslimana ne smije zaboraviti njihovo dobročinstvo koje su pokazali u Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji, pomažući nam u obnovi i izgradnji džamija u Rijeci i Ljubljani i zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Zahvaljujem i građanima ovoga lijepog i ponositog grada Ljubljane na njihovoj podršci i razumijevanju. Ova džamija od sada pripada Islamskoj zajednici u Sloveniji i gradu Ljubljani, neka vam je sretno i hairli. Neka se i ova naša hutba završi dovom koju upućujemo milostivom Allahu, moleći ga za ustrajnost u dobru, bratstvo, solidarnost i slogu među ljudima - zaključio je reis Kavazović.
