Sljedbenici velikosrpske ideologije u martu 1993. godine srušili su Atik džamiju u Janji, a zajedno s čaršijskom ljepoticom - i mezar Kulin-kapetana, slavnog bosanskog i krajiškog vojskovođe koji je ubijen u boju na Mišaru 1806. godine.
SJEĆANJE
U vrijeme bitke na Mišaru 1806., glavom je platio i Kulin-kapetan, koji je izašao na dvoboj popu Luki Lazaraviću
Kabur Kulin-kapetana. Arhiv
Sljedbenici velikosrpske ideologije u martu 1993. godine srušili su Atik džamiju u Janji, a zajedno s čaršijskom ljepoticom - i mezar Kulin-kapetana, slavnog bosanskog i krajiškog vojskovođe koji je ubijen u boju na Mišaru 1806. godine.
U sjećanju starijih stanovnika Janje ostao je ograđen mezar u avliji Atik džamije, koji je često bio zarastao u korov.
O Kulin-kapetanu nikada se nije učilo u školi, a roditelji djeci nisu prenosili predanje koje je Janjarac Mujaga Merić dao Halidu Čemerliću i koje je objavljeno u listu „Pravda“, broj 35, u Sarajevu 1939. godine, pod naslovom „Kabur Kulin-kapetana“.
Spomen-ploča u Janji. Arhiv
U vrijeme bitke na Mišaru 1806. godine, prema Merićevom predanju, glavom je platio i Kulin-kapetan, koji je izašao na dvoboj srpskom vojvodi, popu Luki Lazaraviću.
Međutim, i prije nego što je počeo dvoboj, Kulin-kapetan je upucan, a legenda kaže kako je, noseći svoju glavu ispod pazuha, prešao Drinu i došao do Janje, gdje je pao s konja i gdje je ukopan.
Zbog velike vrućine nije bilo moguće da se njegovo tijelo preveze u Krajinu. Sahranjen je u Janji, gdje je nakon agresije na BiH ponovo izgrađena Atik džamija, a u avliji podignut nišan i postavljena ploča Kulin-kapetanu.
Historičari su zabilježili da je Kulin-kapetan, pravim imenom Mehmed-beg Kulenović, bio istaknuti bosanski feudalac i veliki gazija, jedan iz loze čuvenih kapetana Kulenovića, po kojima je njihovo mjesto Kulen-Vakuf i dobilo ime.
Rođen je oko 1776. godine i bio je sedmi po redu kapetan u kapetaniji Stara Ostrovica.
Odlikovale su ga izuzetna hrabrost i ratobornost, a učestvovao je u bitkama za odbranu Višegrada i Užica, čuvanju granice na Drini, pa do pohoda na Beograd i bitke na Mišaru kod Šapca 1806. godine.
- Kulin-kapetan se borio za opstojnost Bosne. Značajna je historijska ličnost, a poginuo je kao komandant bosanske konjice na Mišaru - kaže prof. dr. Salih Kulenović, čije je porijeklo iz loze Kulenovića iz Kulen-Vakufa.
O Kulin-kapetanu kao velikom junaku zapise je ostavio i prota Matej Nenadović, dok je guslar Filip Višnjić toliko cijenio Kulin-kapetana da ga je opjevao kao komandanta cijele bosanske vojske, mada je tu vojsku tada predvodio Sulejman-paša Skopljak.
Mehmed-beg Kulenović vezuje se i za prezime Kulinović, odnosno za lozu Kulina bana.
Kroz stoljeća jezik i izgovor su se mijenjali, pa tako i prezimena, ali postoje određeni tragovi da su Kulinovići, potom Kulenovići, u direktnoj vezi sa slavnim Kulinom banom.