Učenjem Jasina pored spomen-česme izgrađene prije tri godine preživjeli stanovnici višegradskog sela Koritnik sjetili su se svojih najmilijih i još jedanput zatražili da se otkrije lokacija na kojoj su skriveni njihovi posmrtni ostaci.
Većina mještana Koritnika, 57 od ukupno 80 njih koliko ih je prije rata živjelo u selu, izgorjela je u kući Adema Omeragića, u jednoj od višegradskih živih lomača.
Među njima je i majka Mirsada Ajanovića Mula, koja je u trenutku kad je ubijena imala 70 godina.
- Vjerujte, svake večeri kad legnem, majka mi dođe na san. Kad čujem da se nešto otkopava, da je nađena neka grobnica, pomislim da ću naći sve ove ljude koji su stradali, jer sve su to moja familija i moje komšije. To je noćna mora. Kad bih našao i ukopao te posmrtne ostatke, mislim da bi mi to produžilo život bar desetak godina – kazao nam je Mirsad Ajanović.
Ubijeni su majka, sestra, sestrino dijete i sva familija Safete Zuban. I danas joj je pred očima slika majke Bisere, koja bi je dočekivala u avliji, ali nikad joj ni dženazu nije obavila, a kuća je i četvrt stoljeća nakon rata još ruševina. Safeta je svjedok zarobljavanja stanovnika Koritnika, ali i mještana susjednih Mušića.
– Komšije su ih odvele odavde. Ja sam već bila prešla Drinu kad su ih kroz Podgreben proveli. Mahala sam im puloverom da prelaze Drinu. Cijelo selo je nastradalo. Bila sam i na Mušićima kad su došli. Lukić i njegova kompanija odveli su prvo muškarce, pokupili ih sve po imanjima, u kamion i odveli ih. Druge večeri su došli, okupili ih sve u jednu kuću, uzeli zlato i pare, ali ja sam uspjela s kćerkom i svekrvom na Drini se sakriti. Sutradan sam sjela u autobus, obukla se u crninu kako bih prešla ćupriju u Višegradu. Svašta sam se nagledala i mi znamo kako nam je danas ovdje – kaže Zuban.
Spomen-česma u centru sela jedino je mjesto na kojem se preživjeli mogu okupiti, jer posmrtni ostaci žrtava nikad nisu pronađeni. Među žrtvama je bila i beba od dva dana, koja ni ime nije imala.
– Koritnik je simbol stradanja kad je Višegrad u pitanju, mjesto u kojem je ubijeno najviše civila, ni dužnih, ni krivih. S ovog mjesta mogu poručiti da je memorijska kartica kod Bošnjaka, kad je praštanje u pitanju, potrošena, da na njoj više nema prostora. Obilježavajući godišnjice stratišta čuvamo pamćenje, kulturu sjećanja, koja će Bošnjacima omogućiti bolju i stabilniju budućnost – kazao je predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad Bilal Memišević.
Kao dan sjećanja na žrtve jednog od najstrašnijih zločina iz proteklog rata, stanovnici Koritnika odredili su prvu subotu u avgustu i stigli su iz svih dijelova BiH i svijeta.