Sudeći prema javnim oglasima za zapošljavanje u institucijama u BiH na svim nivoima, od oktobarskih izbora prošle godine do jučer otvoreno je najmanje 500 radnih mjesta. Od tog broja, samo u sedamdesetak institucija na državnom nivou posao su u posljednjih nekoliko mjeseci dobile 153 osobe.  

Znamo da nova vlast nije formirana, da je Parlament BiH u blokadi, da institucije još nisu dostavile u parlamentarnu proceduru ni izvještaje o radu za prošlu godinu i da budžet za ovu godinu nije usvojen pa se postavlja pitanje opravdanosti novih zapošljavanja.

Nemaju granice

Ako se ovome pridoda i činjenica da je jedan od uvjeta naše zemlje na evropskom putu reforma javne uprave, koja podrazumijeva smanjivanje administracije, onda je pitanje o potrebi dovođenja novih ljudi na državne jasle još logičnije.

No, jasno je da oni koji zapošljavaju na račun poreznih obveznika, nikome ne polažu račune, a u situaciji kad ne zasjeda Parlament BiH, o ovome ih ne mogu propitati ni parlamentarci.

Jasmin Emrić, poslanik Stranke demokratske aktivnosti u Predstavničkom domu BiH, ocjenjuje za “Avaz” da bi se ovim pitanjem Parlament BiH trebao što prije pozabaviti.

- U situaciji kad zapošljavanja nisu planirana kroz budžet, koji nije ni usvojen, jedino logično objašnjenje je da vlast na odlasku želi uposliti što više svojih kadrova. Mi u Parlamentu BiH moramo tražiti objašnjenje i razloge za toliko zapošljavanje. Jer, ne mogu se načuditi da se i nakon toliko usvojenih planova o reformi i dalje povećava administrativni aparat i da pri tome nemaju nikakvih granica – kaže Emrić.

Prvi plan

I Saša Magazinović, poslanik Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu BiH, smatra da se blokada koristi za masovno uhljebljivanje kadrova bliskih vladajućim strukturama.

- Mi smo u Parlamentu potpuno isključeni iz svih procesa. Žalili smo se mnogo puta, jer nemamo informacija o EU integracijama niti nam se dozvoljava da damo svoj doprinos. I proces zapošljavanja, očigledno, prolazi na sličan način, sa ciljem da što manje osoba zna šta se dešava. Za mene je to znak da ne postoje problemi u funkcioniranju većine kad je njihov interes u pitanju, dok je opći interes, od formiranja vlasti pa do konkretnog rada, potpuno u drugom planu - ocjenjuje Magazinović.

Damir Miljević, ekonomski analitičar, nimalo nije optimističan da će praksa zapošljavanja u birokratskom aparatu prestati.

- Dok god vlasti u BiH mogu naći novac da putem kredita, trezorskih zapisa i obveznica zadužuju porezne obveznike u BiH, dotle će oni nastaviti s tom praksom. Pogotovo zato što Evropska unija nije raspoložena da zaustavi finansiranje kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) ili druge projekte zbog nepoštivanja obaveza - zaključuje Miljević.

Milioni maraka 

Procjenjuje se da će nova zapošljavanja u institucijama koštati porezne obveznike nekoliko miliona maraka godišnje. S druge strane, zapošljavanja u realnom sektoru skoro da i nema, što zbog nerazvijene privrede i industrije, što zbog niskih plaća, zbog čega, kao što je poznato, građani bježe iz zemlje.