Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro, kada se završava ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za sat unatrag.

Računanje vremena pomiče se za sat unatrag, tako da se 3 sata računa kao 2 sata, odnosno da se kazaljka sata pomakne za sat unatrag.

Zimsko računanje vremena trajat će do 31. marta 2019. godine.

Budući da je Evropska komisija u septembru objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomicanje sata 2019. godine, u martu bi to mnoge zemlje u EU mogle učiniti posljednji put.

Naime, prema prijedlogu Evropske komisije, svaka država članica bi do aprila 2019. godine trebala odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obavezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. marta 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju, 27. oktobra 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.

Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava veselje. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći ostati sat duže vani. No, svako mijenjanje sata, bilo da se pomiče unazad, kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz "šina". 

Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok, gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak na krevet uzrokovat će poteškoće sa spavanjem i vjerovatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobit ćete ekstra sate. Zaspat ćete lakše, ali imat ćete problema s buđenjem.

Svatko od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se priviknuti lakše, neki teže. U pravilu, svima treba otprilike dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. No, neki ljudi posljedice mogu osjećati još sedmicu.