Ugriz krpelja je ljetni problem za sve koji borave u prirodi i time izlažu mogućnosti ugriza krpelja te Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) savjetuje da je najbolji način zaštite od krpelja nošenje odgovarajuće odjeće i obuće (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanošenje repelenata (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu.
Stoga Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjeća da parazitarni insekti koji se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Zarazne bolesti koje prenose krpelji su krpeljni meningoencefalitis - upalna bolest centralnog nervnog sistema, čija klinička slika može ići od obične prehlade do teških upala mozga, Kongo-krimska hemoragijska groznica – zarazna bolest koja se veoma rijetko javlja na našem području, ali dovodi do teškog poremećaja u zgrušavanju krvi te izaziva teška krvarenja, što za posljedicu može imati smrt.
Također, krpelji mogu prenijeti i rikecioze – mogu izazvati i teške oblike bolesti sa smrtonosnim komplikacijama ili lajmsku bolest – oboljenje koje je karakteristično po kožnom prstenastom crvenilu na mjestu ugriza krpelja, a liječi se odgovarajućim antibioticima, tek samo povremeno može izazvati teške upale srca i mozga.
Iz Instituta navode da se na području Zeničko-dobojskog kantona, ali i cijele FBiH svake godine registrira manji broj oboljelih od lajmske bolesti. Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza.
Neophodno je, kažu iz Instituta, detaljno provjeravanje kože (posebno dijelove gdje je koža najnježnija, iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena), a posebno obratiti pažnju kod pregleda glave male djece, jer veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.
Osobe koje primijete zakačenog krpelja na tijelu trebaju ga ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, tako što se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži, te se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tome da se izvuče cijeli insekt, bez oštećenja kože, te bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata, kažu u INZ-u.
U slučaju da se ne ukloni glava ili usni aparat insekta, treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, a, ako ne uspijete, ipak se javiti u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.
U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu ugriza trebalo bi primijeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.
Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno metode spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer su neučinkovite i često kontraproduktivne i opasne po zdravlje.
Za osobe koje su profesionalno izložene ugrizima krpelja zbog čestog boravka u prirodi (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija.
Iz Instituta naglašavaju da ugrizi krpelja nisu uvršteni u hitna medicinska stanja, tako da odlazak ljekaru nije neophodan, osim u slučaju pojave kožnih promjena ili pogoršanja zdravstvenog stanja.
