Vijeće Evrope narednog će četvrtka pred Parlamentarnom skupštinom ponovo pozvati vlasti Republike Srpske da amandmanima na Ustav ukinu smrtnu kaznu. Naslijeđe iz jugoslavenskog zakona, međutim, uprkos dugogodišnjim nastojanjima, posebno međunarodnih zvaničnika, neće biti lako riješeno.  

Mogućnost izricanja smrtne kazne predviđena je Ustavom, a ne krivičnim zakonom, a za promjenu Ustava RS potrebno je provesti ne baš jednostavnu proceduru, čak i kada postoji politička volja. Nastranu što politička volja ne postoji.

- Raspravljali smo o tome prije pet godina. Ponuđen nam je set od 29 amandmana na Ustav RS, a Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS imao je samo jedan amandman – da u Skupštini Banje Luke bude 20 posto Bošnjaka. Tada to nije prihvaćeno, nudili su nam statutarnu odluku. Mi smo to odbili i sve je palo u vodu – ističe Mujo Hadžiomerović, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.

Od tada do danas, evropski zvaničnici uporno upozoravaju vlasti RS i BiH da se BiH, kao punopravna članica Vijeća Evrope i potencijalna zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, treba u potpunosti povinovati zabrani smrtne kazne kao ključnoj evropskoj vrijednosti u oblasti ljudskih prava.

Hadžiomerović ističe da je Klub Bošnjaka učinio sve da smrtna kazna bude konačno uklonjena iz Ustava RS, ali „nema razumijevanja srpskih predstavnika“, pa čak ni među opozicijom.

- Klub Bošnjaka pripremio je svojevremeno zaseban amandman koji se odnosi isključivo na izmjenu smrtne kazne. Ponudili smo to opoziciji, jer mi nemamo dovoljan broj zastupnika. Za pokretanje inicijative potrebno je 30 potpisa. No, ni Borenović ni Govedarica nisu me odbili, ali su prešutjeli ponudu – kaže Hadžiomerović.

Smrtna kazna, nasreću, u RS postoji samo na papiru, ali je i samo takvo njeno postojanje u Ustavu prepreka koju Evropa neće tolerirati.