U Solunu je 2003. godine usvojena deklaracija koja je zapadnom Balkanu ponudila jasnu evropsku perspektivu. Samit EU – zapadni Balkan u Sofiji u maju ove godine bit će prilika da Brisel konačno nešto i ispuni od datog obećanja otprije 15 godina.
Zašto baš u Sofiji? Od 1. januara na čelu EU je Bugarska. Naslijedit će je Austrija. Oni će predsjedavati Unijom tokom 2018. godine i kormilo će predati Rumuniji da vodi EU tokom prve polovine 2019. godine. Ove tri „balkanske države“ imaju prirodnu potrebu da ubrzavaju proces pristupanja šest država koje još nisu pod kišobranom Unije.
I Bugarska i Austrija i Rumunija će uraditi šta mogu. Ali im balkanske države moraju pomoći. Potrebna je aktivna saradnja vlasti i građana zapadnobalkanskog prostora.
To mi je postalo kristalno jasno tek nedavno, nakon što sam imao niz vrlo konstruktivnih sastanaka u Briselu s ambasadorima, predstavnicima Evropske komisije, te službenicima Vanjske službe EU – njenog vojnog i političkog dijela.
Na mnogo načina proteklih 10 godina je za Evropu bilo izgubljeno. Prvenstveno je to zbog serije kriza koje su potresale Brisel. Izgleda da je najgore iza nas. Stoga naš fokus treba usmjeriti na Balkan.
U EU su ovih dana veoma zauzeti pripremanjem nove strategije za zapadni Balkan. Ona bi trebala u februaru biti predstavljena javnosti, a potom i zvanično prihvaćena na samitu u Sofiji.
Dakle, narednih 18 mjeseci je važna prilika za brži napredak prema integraciji. Sada je sve do država regiona da iskoriste priliku, ponovo probuđeni interes u Briselu, i uzmu najviše i najbolje za sebe što mogu. Hoće li se ovaj „poziv na buđenje“ čuti u glavnim gradovima? Za Makedoniju i Albaniju stvari izgledaju dobro. Njima bi se mogla uputiti ponuda da otvore pregovore o pristupanju već u narednih šest mjeseci.
Pregovori sadrže 35 poglavlja. Crna Gora i Srbija već su otvorile njih 30, odnosno 12. Ove dvije države mogle bi dobiti i ponudu da pristupe Uniji 2025. godine.
A šta je s Bosnom i Hercegovinom? Hoće li čelnici ove podijeljene države konačno shvatiti da je dom svih njenih građana – ujedinjena Evropa. I na temelju toga početi saradnju, u korist svih svojih stanovnika. Nadajmo se da će 2018. biti godina odlučnog napretka prema EU, napisao je za „Avaz“ Volfgang Petrič, nekadašnji visoki predstavnik u BiH.
