BIVŠI VISOKI PREDSTAVNIK

Petrič: Dodik će otići, a Šmit je žrtva

Navodi da već dugi niz godina nije riješeno pitanje državne imovine

Volfgang Petrič. Printscreen

H. J. I.

15.3.2023

OHR nema rezultata, a Šmit je žrtva situacije. U BiH, 20 godina nakon, sve je isto, samo je Milorad Dodik gori, revizonista koji će otići kao i Putin. Poruke su ovo volfganga Petriča (Wolfgang Petritsch), bivšeg visokog predstavnika u našoj državi. Petrič smatra da Izborni zakon nije problem, već korumpirana politička garda, te da je etnički egoizam jači od političke spremnosti na saradnju. Petrič govori i o međunarodnoj zajednici, EU i BiH, između etničkog i građanskog.

Situacija u BiH gora

Na početku, kaže da je situacija u BiH tokom godina postala gora.

- Dva problema u suštini postoje. Što imamo skoro iste političare koji o svemu odlučuju otkada sam ja otišao, prije više od 20 godina, gospodina Dodika sa kojim sam u to vrijeme imao jako dobru saradnju, gospodina Čovića, gospodina Izetbegovića. I mnoge druge koji su još uvijek tu na vlasti. To nije dobro ni za jednu demokratiju. Demokratija znači promjena, to znači mijenjati ličnosti, političare. Zato postoje izbori. To je prva stvar. Druga stvar je da zbog Dejtonskog sporazuma postoji nešto što bih ja nazvao situacijom koja nije istinski demokratska. Dosta aspekata ima u Dejtonskom sporazumu koji su namijenjeni bili za prvih nekoliko godina da pomognu BiH da izađe iz rata, ali nakon nekoliko godina je neke stvari trebalo mijenjati. Kad sam ja odlazio 2002. godine mi smo imali zadatak od međunarodne zajednice da uskladimo međunarodno prisustvo u BiH. Mi smo to i uradili, napravili smo plan, strategiju za odlazak OHR-a, za odlazak SFOR-a, za nezavisno pravosuđe kako da ono postane djelotvorno. To su stubovi koji su postojali u to vrijeme. Nažalost smo stali sa zatvaranjem OHR-a. To je trebalo da se desi 2006. godine. Nažalost, prvi njemački visoki predstavnik, gospodin Švarc-Šiling (Schwarz-Schilling) nije bio čovjek za taj zadatak. Jeste to bio težak zadatak, da to završi i sve preda EU. Mi smo tu dvostruku ulogu napravili. Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), moj nasljednik, je bio i visoki predstavnik i prvi specijalni predstavnik EU. I to je trebalo da se završi nakon nekoliko godina i da odgovornost potpuno za međunarodno prisustvo u BiH pređe isključivo na EU. Jedna od najvećih misija EU je ovdje. Od tada zapravo ide jedan pad, gubi se zanimanje za BiH i nažalost i kvalitet OHR-a je dramatično pao. I to je ovo što vidite u proteklih nekoliko godina. Nažalost, gospodin Šmit (Christian Schmidt) je žrtva situacije. Vidite da ništa što OHR čini nema rezultata. To je nešto što se mora temeljito razmotriti i konačno odlučiti da li gospodin Šmit treba da bude posljednji visoki predstavnik, da se OHR zatvori i da se sva ovlaštenja daju EU.

Dio problema

Petrič smatra da je OHR postao dio problema, a ne rješenja u BiH.

- OHR koji je bio vrlo značajan do recimo lorda Ešdauna, prvih deset godina je to bila uspješna i značajna institucija. Mi smo uspostavili državne institucije, državno pravosuđe, VSTV, uspostavili smo državnu graničnu službu. Sve smo činili da održimo državni nivo sistema vlasti. Ulagali smo u privredu, radili smo na pomirenju. Meni je jedno od najznačajnijih pitanja bila Srebrenica i suprotno savjetu NATO-a ja sam slijedio prijedloge koje su davale Majke Srebrenice, preživjeli i uspostavili smo Potočare. Početak je bio uspješan. Nažalost, čak i gospodin Dodik koji je zapravo priznao zločine koji su se tamo desili, sad je on u jednom revizionističkom stanju već godinama. To je stav koji onemogućava bilo kakav razvoj prema EU iako znamo da EU sad jeste dala zeleno svjetlo za pregovore uz u pozadini rusku agresiju na Ukrajinu. Tako da geopolitička situacija, strateška situacija u Evropi se toliko promijenila i toliko pogađa zapadni Balkan, a posebno BiH da moramo stvoriti neku novu strategiju, a da u srži te nove strategije bude EU jer želite da uđete u EU.

Apsolutna moć apsolutno korumpira i to je problem koji ima Dodik

Ističe da u cijeloj Evropi i EU ima Mađarska koja podržava Putina s jedne strane i Dodik sa druge strane koji ga podržava.

- Imate ovaj trougao Banja Luka - Budimpešta - Moskva. To nije dobra stvar, ali odgađanjem, čekanjem se to neće promijeniti i upravo zato mislim da moramo formulirati novu strategiju koja će biti intenzivnija, robusnija i koja će BiH, bez obzira ko se tome suprotstavljao, kao recimo gospodin Dodik koji je čovjek prošlosti. On neće još dugo biti tu. Tako da nam treba zaista da ignoriramo takve političare poput Orbana ili Dodika. Njih moramo ignorirati i gledati kako da proevropske snage budu snage koje idu naprijed u BiH.

Navodi da već dugi niz godina nije riješeno pitanje državne imovine.

- Mislim da je prejak naglasak na ovom pitanju. Naravno, principijelno to jeste državna imovina, ali ako nije moguće to pitanje riješiti sa Dodikom, onda moramo sačekati, fokusirati se na pitanja koja su značajnija. Kada sam bio na Kosovu, bilo je jako teško postići određene dogovore sa Miloševićem, isto kao sada sa Dodikom. Ali Miloševića sada nema, a Dodika neće biti. Tako da se moramo fokusirati na pitanja koja su važna. U čemu je problem u Rusiji? Gospodin Putin na vlasti je toliko dugo koliko i gospodin Dodik. I ovo je jasna naznaka, ako nema političkih promjena, ako iste osobe ostaju na vlasti, to je put u katastrofu. A kad je zemlja vojno jaka, kao što Rusija jeste, to je problem i za susjednu Ukrajinu. Hvala Bogu, Dodik nema vojnu moć. On ima retoriku, on priča o stvarima. On o secesiji dugi niz godina već priča, ali to smo uradili nakon rata, završeno je. Ako je neko bio protiv države BiH, ta osoba je morala da ode. Sad 20-25 godina kasnije teže je to uraditi, ali propustili smo priliku prije možda 10 godina da se riješimo Dodika. Niko ga ne bi tražio da je u to vrijeme međunarodna zajednica primijenila tu odluku, a sad moramo s njim da se nosimo. Međutim, ne treba uvijek govoriti o tome šta kaže gospodin Dodik. Mislim da ga stvarno treba gurnuti na marginu.

Petrič kaže da se nije promijenio i da je uvijek srcem i radom na strani ugroženih.

- Tako sam radio na Kosovu, tako sam radio u BiH. Ja se nisam promijenio. Dodik se jeste promijenio nagore, u tome jeste problem. Jer kad sam ja bio tamo jedina uspješna reforma ustava entiteta je ona koju sam ja koordinirao sa Dodikom. On je bio taj koji je vrlo blisko sarađivao sa Tihićem, Lagumdžijom i to je bila klima saradnje. Nažalost, to se promijenilo. Ako su ljudi predugo na vlasti postanu korumpirani. Apsolutna moć apsolutno korumpira i to je problem koji ima Dodik i upravo zato on napada sve ozbiljne ljude koji su srcem na strani demokratske BiH.

OHR se mora zatvoriti

O intervenciji Kristijana Šmita u izbornoj noći kaže:

- Ne želim da dajem detaljan komentar na različite stvari koje radi gospodin Šmit. Gospođa Merkel je predložila gospodina Šmita i ja sam mislio da je to dobar izbor jer ako Njemačka ponovo postane aktivna, onda bi to moglo biti samo pozitivno. Nažalost, ono što vidimo je da šta god uradi gospodin Šmit to ne funkcionira na način na koji je OHR djelovao prije 20 godina. Nije to greška gospodina Šmita niti je on za to kriv, za to je kriv sistem. Sa OHR-om BiH neće ostvariti potrebni napredak. Moramo doći do toga da OHR dođe do kraja, da se zatvori, a da u isto vrijeme pregovori za pristupanje EU BiH zaista postanu brži, intenzivniji.

Ističe da je upoznat sa unutrašnjim teškoćama u BiH.

- Znam da etnonacionalistički tabor nema interes za državu BiH i za istinski demokratsku BiH. Etnički egoizam puno je jači od spremnosti na saradnju u politici, ali mislim da ima ljudi koje treba podržati, koji žele to da promijene.

Smatra da je teško porediti ono što je on radio prije 20 godina i ono što Šmit radi nakon izbora.

- U to vrijeme kad smo mi radili na unapređenju cjelokupne situacije u BiH, jedan od osnovnih ciljeva bio je da se oslabi etnička komponenta u sistemu, a da se osnaži građanska komponenta. Sad gospodin Šmit vrlo pragmatično, nažalost, mora da shvati da tokom godina etnička komponenta jeste postala jača, prema tome da se situacija učini fleksibilnijom on čini to što čini. Moram isto tako reći da nisam za nešto tako, ali razumijem i cijenim da gospodin Šmit jeste pokušavao nešto da postigne. To ne može biti krajnji rezultat. Mora se raditi za više građansku BiH. I kad nestane stare generacije političara sasvim sam siguran da će biti ljudi koji su pragmatični, komparativniji i u zajednici i u vlasti tako da samo tako BiH dođe do EU. U ovakvim okolnostima, sa OHR-om, ne može ući u EU jer nije suverena država. Ne još.

Budućnost BiH nije onako loša kako se sad nekima čini

Petrič kaže da postoji određena tendencija davanja privilegovanog statusa HDZ-u.

- To se činilo da se deblokira situacija. Morate shvatiti da su Hrvatska i Zagreb dio EU. Zagreb ima veliki utjecaj u Briselu, ali i drugim zemljama članicama EU. Prema tome, lobiranje za bh. Hrvate djelotvornije je nego ranije. Naravno HDZ je na vlasti u Zagrebu, HDZ je na vlasti u Zapadnoj Hercegovini i u Vladi. Mi nismo država stranaka, mi smo država građana i zajednica. Imate jako mnogo hrvatskog političkog utjecaja u BiH u sistemu. Problem nije izborni zakon, problem je korumpirana politika. Ima jasnih naznaka da ima jedan korumpirani milje u Zapadnoj Hercegovini. To je nešto protiv čega se moramo boriti. Interes da se ostane na vlasti je itekako povezan sa nezakonitim situacijama koje postoje i u RS-u i u FBiH. To je nešto čime se morate baviti. To je jedno od ključnih pitanja, da stara garda nije samo stara, stara garda je i korumpirana.

Budućnost BiH nije onako loša kako se sad nekima čini. Mislim da kad prepreke stare politike, stare garde budu prevaziđene, vidjet ćete drugačiju BiH. Upravo zato pregovori sa EU jesu bitni. Zaista pozivam sve proevropske snage, građanske, političke, ekonomske, kulturne, da zajedno formiraju grupu koja će reći mi hoćemo u EU. To bi jasan signal poslalo državama članicama. Neke su još uvijek skeptične ali lično mislim da se i njih može uvjeriti da BiH hoće biti dio EU. Put ka EU je bitan, a put počinje korak po korak - zaključio je Petrič za Mrežu na FTV.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.