Saobraćaj je otežan 

Video / Udes na kružnom toku u Hadžićima

Zbog izrazito velike frekvencije vozila formirale su se duge kolone u oba smjera

Težak udes na dionici Binježevo-Hadžići: Automobilom udario u zid

Stvorila se gužva

Haos na saobraćajnici u Sarajevu: Sudarila se tri vozila

Policija na terenu 

Drama u Blažuju: Džipom uletio u pekaru

Na većini puteva u Bosni i Hercegovini, saobraća se po suhom kolovozu, uz pojačanu frekvenciju vozila

Na brojnim dionicama u BiH izvode se radovi 

Sanacioni radovi aktuelni su i na magistralnim putevima

Povećana opasnost od odrona na dionicama

Izbjegavajte rizična preticanja i obavezno koristite sigurnosni pojas

Pojačana frekvencija vozila

U Tučepima se nalazi marina za ribarske i turističke brodove i jahte

Video / Ovu plažu morate posjetiti 

<p>U Konzumu i Mercatoru čeka te bezbroj autentičnih italijanskih proizvoda kupovinom kojih možeš sudjelovati u nagradnoj igri i osvojiti Fiat 500 Hybrid ili jednu od tri Vespe 50cc. Nagradna igra dijelom je projekta „Ma che buona ponuda“ kojeg Konzum i Mercator, u saradnji sa Italijanskom trgovinskom agencijom (ITA), realiziraju u periodu 01.07.-31.07.2024. za prodajne objekte u FBiH. U nagradnoj igri možeš sudjelovati vrlo jednostavno, kupovinom jednog italijanskog proizvoda označenog na mjestu prodaje ili objavljenog u katalogu te slanjem sigurnosnog koda sa dna računa, uz ime i prezime te podatkom o gradu stanovanja, putem SMS poruke na broj 091 210 002. Broj je jedinstven za sve mrežne operatere u BiH, a  cijena SMS poruke iznosi  0,20 KM + PDV.</p><p>Italijanski proizvodi koji su dijelom projekta objavljeni su u aktuelnom izdanju kataloga, posebno označeni na mjestu prodaje u FBiH te ujedno dostupni na <a href="http://www.konzumshop.co.ba/">www.konzumshop.co.ba</a> i Glovo aplikaciji.</p>

<p><i>„Sretan sam jer u kontinuitetu Konzum i Mercator, sa svojim partnerima, na tržište donose nove marketinške projekte i nove vrijednosti za naše kupce. Nakon nedavno realizirane nagradne igre u okviru koje smo naše najsretnije kupce nagradili sa dva automobila Opel Mokka i Opel Crossland, nezaboravnim putovanjima u Andaluziju i Kapadokiju te vrijednim poklon kupovinama na red je došao projekat „Ma che buona ponuda“ koji se kao takav po prvi put realizira na našem tržištu. Projekat realiziramo u saradnji sa našim dugogodišnjim partnerima iz Italijanske trgovinske agencije (ITA) u okviru kojeg ćemo naše kupce ponovno nagraditi vrijednim nagradama, a sada su to Fiat 500 Hybrid i tri Vespe 50cc kao zasigurno najprepoznatljiviji italijanski simboli. Tim povodom izuzetno zadovoljstvo nam je bilo jučer u našem prodajnom objektu Mercator Ložionička ugostiti delegaciju Ambasade Italije u BiH kao i delegaciju Italijanske trgovinske agencije (ITA) na čelu sa  direktoricom Sandrom Di Carlo te time označiti početak ovoga projekta. Naši prodajni objekti će narednih mjesec dana odisati Italijom a na policama naši kupci mogu pronaći bezbroj autentičnih italijanskih proizvoda i osvojiti jednu od vrijednih nagrada.“ </i>- izjavio je Haris Arnautović, rukovoditelj Službe marketing kompanije Konzum BiH.</p>

<p>Sandra Di Carlo, direktorica Italijanske trgovinske agencije (ITA) koja je inicijator projekta i partner u njegovoj realizaciji, tom je prilikom izjavila: <i>„Ovo je prva promocija koja se provodi u Bosni i Hercegovini, organizirana u saradnji s jednim od najznačajnijih trgovačkih lanaca na ovome tržištu. Posebno bih naglasila da je Bosna i Hercegovina zemlja koja je oduvijek bila naklonjena Made in Italy proizvodima te kojoj je Italija prvi strani dobavljač i drugi komercijalni partner. Ovim projektom želimo podržati plasman italijanskih proizvoda na bh tržištu i suprotstaviti se fenomenu "italian sounding" (proizvodi kojima samo ime zvuči italijanski) potičući na taj način lokalne potrošače da prepoznaju kvalitet naših prehrambenih i vinskih proizvoda.“</i></p>

<p>Više informacija o projektu i nagradnoj igri dostupno je na <a href="http://www.konzum.co.ba/">www.konzum.co.ba</a> i <a href="www.mercator.ba">www.mercator.ba </a></p>

Nagradna igra je dio projekta „Ma che buona ponuda“ koji Konzum i Mercator realiziraju s ITA od 01.07. do 31.07.2024. u prodajnim objektima u FBiH

Kupovinom italijanskih proizvoda u Konzumu i Mercatoru: Možeš osvojiti Fiat 500 hybrid ili jednu od tri Vespe 50cc

<p>Park prirode Vrtaljica danas dobio ploču sa potpisima ambasadora zemalja EU u BiH koji su u Konjicu zajedno obilježili Dan Evrope, a koju su svečano otkrili ambasador EU BiH i gradonačelnik Konjica</p><p>Johann Sattler, EU ambasador u BiH i Osman Ćatić gradonačelnik Konjica danas su u Parku prirode Vrtaljica otkrili ploču na kojoj su potpisi svih ambasadora, koji su u čast Dana Evrope 07. maja 2024.godine prisustvovali svečanom podizanju zastave EU i otvaranju vidikovca Vrtaljica, Na ovaj način će na lokalitetu vidikovca ostati trajna uspomena građanima Konjica i svima koji otvorenog srca dolaze u grad posvećen očuvanju bogate kulturne i prirodne baštine, na obilježavanje Dana Evrope u Konjicu. </p><p>Ambasador Sattler je izrazio zadovoljstvo posjetom i istaknuo da Konjic zauzima posebno mjesto u njegovom srcu. Također, istaknuo je da je, pored mnogobrojnih projekata koje je EU finansirala u Konjicu, otkrivanje ploče na prelijepom vidikovcu sa potpisima svih ambasadora zemalja članica EU, još jedna potvrda odlične saradnje sa Gradom.</p>

<p>Izražavajući zadovoljstvo zbog niza zajedničkih aktivnosti kojima su Evropska unija u Bosni i Hercegovini i Grad Konjic obilježili Dan Evrope uz učešće mladih Konjičana gradonačelnik Ćatić je kazao: </p><p><i>“Hvala ambasadoru Sattleru za pruženu ruku prijateljstva, povjerenje i saradnju koju smo ostvarili. Izuzetna nam je čast bila ugostiti ambasadore zemalja Evropske unije u Bosni i Hercegovini, koje je predvodio gospodin Sattler, kako bismo predstavljajući prirodne i kulturne vrijednosti Konjica i naše domovine Bosne i Hercegovine zajedno obilježili Dane Evrope uz slogan “Konjic u srcu Evrope”. Ambasadoru Sattleru želim mnogo sreće u budućnosti, sa iskenim željama da i u vremenu koje je pred nama gradimo mostove prijateljstva i svojim aktivnim djelovanjem činimo da život  građana Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta bude ugodniji, sadržajniji i bolji.”</i></p>

<p>Nakon svečanog čina otkrivanja ploče, gradonačelnik Ćatić je ambasadoru Sattleru u ime građana Grada Konjica uručio zahvalnicu za pruženu podršku u ostvarenju težnji građana Bosne i Hercegovine da se pridruže Evropskoj uniji i angažman u procesima otvaranja pregovora kako bi mladi ljudi živjeli u evropskoj Bosni i Hercegovini i imali prosperitetniju i sigurniju budućnost.&nbsp;<br></p>

Ambasador Sattler je izrazio zadovoljstvo posjetom i istaknuo da Konjic zauzima posebno mjesto u njegovom srcu

Satler i Ćatić ponovo u Parku prirode Vrtaljica u Konjicu

<p>Bjelašnica je trenutno u znaku košarke. U organizaciji KK Koš, u nedjelju 30. juna, na ovoj planini svečano je otvoren osmi Telemach košarkaški kamp za djecu i mlade, koji predstavlja sjajnu priliku za 130 talentiranih mladih sportista da unaprijede svoje vještine uz pomoć vrhunskih trenera. U neposrednoj blizini skijaških staza sada odjekuje zvuk lopte s košarkaškog terena i radosna graja malih košarkašica i košarkaša na nekoliko svjetskih jezika. Kamp je internacionalnog karaktera, a učesnici su ove godine došli iz Bosne i Hercegovine, Švedske, Njemačke, Turske, SAD-a, Austrije, Norveške, Danske, Kanade i Hrvatske. Ceremoniji otvaranja prisustvovali su njihovi budući treneri, košarkaški reprezentativci, sportisti i sportski radnici, predstavnici medija i generalnog sponzora Kampa, kompanije Telemach BH.</p>

<p><i>„Već osam godina smo dio ove sportske priče koja pruža neprocjenjivu priliku mladim talentima da uče od svojih košarkaških uzora i ostvare snove. Posebno smo sretni što se Kamp održava u čistom, planinskom ambijentu Bjelašnice, što je idealno okruženje za edukativne i zabavne aktivnosti. Podrška Telemach košarkaškom kampu dio je naše šire strategije društveno odgovornog poslovanja kroz koju podržavamo brojne inicijative koje pozitivno utječu na mlade i zajednicu. Posebno vjerujemo u moć sporta kao sredstva za razvoj discipline, timskog duha, samopouzdanja i zdravih životnih stilova kod djece. Nadamo se će iskustva stečena u Kampu inspirisati ove mlade sportiste da teže ka vrhunskim rezultatima“</i>, istakao je Admir Drinić, generalni direktor Telemacha BH, kompanije koja je, također, generalni sponzor svih košarkaških reprezentacija BiH.&nbsp;</p>

<p>Telemach košarkaški kamp je namijenjen djeci i mladima od osam do 18 godina. S njima će do 5. jula raditi 15 vrhunskih trenera među kojima su: Sejo Bukva, Dževad Alihodžić, Admir Tutić, Goran Šehovac, Vesna Bajkuša, Merhunisa Omerović i drugi mlađi treneri. Podijeljeni u grupe po uzrastu i spolu, učesnici Kampa će dio svog školskog raspusta provesti aktivno, uživajući u brojnim edukativnim i zabavnim aktivnostima. </p><p><i>„Telemach košarkaški kamp ove godine se održava u novom sportskom kompleksu Bjelašnica, koji pored vrhunskog smještaja pruža i fantastične uslove za trening. U sklopu hotela je sportska dvorana, a ispred kompleksa se nalaze vanjski tereni, tako da će djeca imati vrhunske uslove za boravak i rad. Vrlo bitan je broj djece koji kontinuirano održavamo, pa smo i ove godine 15 dana prije početka kampa popunili kapacitet. Potvrda kvaliteta našeg rada je i činjenica da nam se čak 70 posto djece svake godine iznova pridružuje. Jedna od aktivnosti koju sprovodimo je i turnir u Streetballu, gdje se djeca takmiče i osvajaju nagrade, a očekuje ih i druženje s reprezentativcima BiH“</i>, najavio je Sejo Bukva, direktor KK Koš. </p><p>Kroz Kamp je do sada prošlo više od 1000 djece iz svih krajeva svijeta. Pored treninga, uživali su i u druženju s košarkaškim reprezentativcima i reprezentativkama među kojima su bili Džanan Musa, Marica Gajić, Edin Atić, Kenan Kamenjaš i Gegić Amar. Učesnike su trenirala neka od najrespektabilnijih trenerskih imena među kojima su John Saintignon (SAD), Mensur Bajramović (BiH) te Denis Bajramović i Eugen Tončinić (Hrvatska).&nbsp;</p>

Telemach košarkaški kamp je namijenjen djeci i mladima od osam do 18 godina

Počeo 8. Telemach košarkaški kamp na Bjelašnici: Šest dana treninga, zabave i druženja za 130 mališana iz deset zemalja

<p>Iskoristite posebnu ponudu u m:tel-u i nabavite <a href="https://mtel.ba/Privatni/uredjaji/telefoni?filteri=:relevantno:osnovna-ponuda:ne:tarifa:preporucena:brend:brand_apple">iPhone uređaj</a> koji već dugo želite uz odličan popust.</p><p>Prilika koju ljubitelji vrhunske tehnologije ne smiju propustiti je <b>popust</b> od <b>184 KM za  iPhone 15 Pro 128 GB i iPhone 15 Pro Max 256 GB</b>.</p><p>Za ljubitelje inovacija i naprednih mogućnosti, sniženi su i modeli <b>iPhone 13 128GB, iPhone 14 128GB, iPhone 15 128GB i iPhone 15 Plus 128GB sa popustom od 164 KM</b>. Uz ove telefone sigurni smo da ćete uživajte u brzini, performansama i beskrajnim mogućnostima koje nude.</p><p>Međutim, to nije sve. Za one koji traže izvanredan omjer cijene i performansi, koji žele da unaprijede svoj digitalni svijet uz jedan od najtraženijih pametnih telefona današnjice tu je <b>iPhone 12 od 128GB sa sjajnim popustom od 84 KM</b>.  </p><p>Posjetite nas već danas i iskoristite ove nevjerojatne popuste! Vaš savršeni iPhone čeka vas u našim prodajnim mjestima kao i na sajtu <a href="http://www.mtel.ba/">www.mtel.ba</a></p>

Odaberite iPhone iz m:tel ponude i ostvarite popust i do 184 KM

Započnite ljeto s iPhone uređajem po super cijeni

<p>Načelnik Općine Stari Grad Sarajevo Irfan Čengić potpisao je danas Ugovor o izvođenju radova na sanaciji fasade i zamjeni vanjske stolarije na JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatsnosti Sarajevo, zajedno sa gradonačelnicom Benjaminom Karić, ministricom Naidom Hota-Muminović i izvođačima radova NEIMARI d.o.o. Sarajevo.</p><h2>Lijepa slika Sarajeva</h2><p> </p><p>Ukupna vrijednost ugovora je oko dva miliona KM.</p><p> </p><p>- Ove godine u školske objekte na području naše općine se ulaže oko 7 miliona KM. Pored obrazovnog procesa ovaj objekat će mnogo značiti za lijepu sliku Sarajeva. Kada se ovdje izvrši rekonstrukcija saobraćajnice, trotoara i tramvajskih šina, i uz renoviranu zgradu, ovaj dio našeg grada će mnogo ljepše izgledati - naglasio je načelnik Čengić.</p><p> </p><p>Osim važnosti poboljšanja uslova za odvijanje obrazovnog procesa i energetske efikasnosti, obnova ove zgrade ima i estetski značaj jer se radi o prelijepom nacionalnom spomeniku BiH.</p><h2>Opravdana sredstva</h2><p>Gradonačelnica Karić istakla je kako je sanacija fasada u gradskoj jezgri projekat na kojem Grad Sarajevo istrajava već treću godinu zaredom.</p><p> </p><p>- Zahvaljujući dobroj saradnji sa Općinom Stari Grad i Ministarstvom odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo iznašli smo sredstva, završili procedure, a već naredne sedmice planiramo uvesti izvođače u same radove. Projekat je veoma skup, ali sam sigurna da su ta sredstva opravdana, ne samo iz estetskih razloga, već i zbog sigurnosti učenika i osoblja ove škole - rekla je ovim povodom gradonačelnica Karić.</p><p>Ranije je potpisan i Sporazum o zajedničkoj saradnji na ovom projektu.</p>

Ove godine u školske objekte na području naše općine se ulaže oko 7 miliona KM, rekao je Čengić

Počinju radovi na još jednom milionskom projektu u Starom Gradu

<p>U sali Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo danas je organizovano potpisivanje Ugovora o dodjeli plastenika površine 50 m2 i 30 m2 sa dodatnom opremom za plastenik. </p><p>Načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić potpisao je ugovore sa kandidatima koji su ispunili uslove propisane Javnim pozivom.</p><p><i>"Projekt podjele plastenika građanima u Općini Stari Grad ima izuzetan značaj za našu zajednicu. Kroz ovu aktivnost, pružamo podršku lokalnim poljoprivrednicima i građanima koji se bave uzgojem vlastite hrane. Na taj način, ne samo da potičemo ekonomski razvoj, već i promovišemo održivu poljoprivredu i smanjenje ekološkog otiska”</i>, istakao je načelnik Čengić.</p>

<p>Podjela plastenika omogućava građanima da proizvode svježe, organsko povrće, doprinosi zdravijem načinu života i jača osjećaj zajedništva unutar općine. Kroz ovaj projekt, ulažemo u bolju i održiviju budućnost za sve nas.</p><p>Ranije je usvojen i Pravilnik o utvrđivanju uslova, postupka i kriterija za ostvarivanje prava na dodjelu plastenika sa dodatnom opremom za plastenik na području Općine Stari Grad Sarajevo, na osnovu kojeg je komisija dala Prijedlog rang liste i donijeta je Odluka o izboru kandidata.</p>

<p>Prema ovome, pravo na dodjelu ostvarilo je 73 korisnika.</p><p>Dodjela kandidatima vršit će se sukcesivno, po provedenom postupku javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i raspoloživim sredstvima u budžetu Općine, a u skladu sa ostvarenim bodovima prijavljenih na ovaj Javni poziv.</p>

Načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić potpisao je ugovore sa kandidatima koji su ispunili uslove propisane Javnim pozivom

Potpisani Ugovori o dodjeli plastenika sa dodatnom opremom za plastenik na području općine Stari Grad

<p>Kada se umjetnost susretne sa dizajnom, kao što je to slučaj sa <a href="https://mtel.ba/Pojedinacni-uredjaji/pretplata/plus-net/honor-200-12-512gb-black#ponuda=top"><b>Honor 200</b></a> modelom, onda je već na prvi pogled jasno da se radi o nečemu posebnom.</p><p>Osim što privlači pažnju izgledom, <b><a href="https://mtel.ba/Pojedinacni-uredjaji/pretplata/plus-net/honor-200-12-512gb-black#ponuda=top">Honor 200</a></b> je fantastični majstor za portrerte. Portretne fotografije uslikane ovim telefonom predstavljaju omaž čuvenom Harcourt studiju u Parizu, specijalizovanom za slikanje filmskih zvijezda i slavnih ličnosti.</p><p>Tri kamere od 50 MP podržane su vještačkom inteligencijom i savršenom kontrolom svjetla i sjenke. Selfi kamera oživljava portrete u živim bojama visokog kvaliteta, a telefoto kamera bilježi sve, bez obzira na udaljenost.</p><p>Osim sjajnih fotografija, <b><a href="https://mtel.ba/Pojedinacni-uredjaji/pretplata/plus-net/honor-200-12-512gb-black#ponuda=top">Honor 200</a></b> pruža impresivno korisničko iskustvo i odličan odnos kvaliteta i cijene.</p><p>Veliki ekran od 6,7 inča visoke rezolucije je u potpunosti prilagođen ljudskim oku za potpuno uživanje u sadržaju a moćni procesor obezbjeđuje snagu i stabilnost za sve zahtjevne zadatke. Izdržljivost u radu mogućava baterija od 5.200 mAh sa super brzim punjenjem od 100 W.</p><p>Sa dizajnom inspirisanim čuvenim Gaudijem djelima, <b><a href="https://mtel.ba/Pojedinacni-uredjaji/pretplata/plus-net/honor-200-12-512gb-black#ponuda=top">Honor 200</a></b> je idealan za sve korisnike koji cijene vrhunsku tehnologiju predstavljenu sa stilom.</p><p>Potražite ga u m:tel ponudi uz <b>odličan popust</b> od 140 KM. Požurite, ova ponuda traje do kraja jula ove godine ili do isteka zaliha.</p><p>Dodatne informacije potražite na <a href="http://www.mtel.ba/">mtel.ba</a> ili pozivom na 0800 50 000.</p>

U m:tel ponudi sa nevjerovatnim popustom od 140 KM

Ljepota savršenih portreta - Honor 200

<p>Na rubu dalmatinske obale, gdje se modrina Jadranskog mora susreće s povijesnim nasljeđem, otok Biševo stoji kao čuvar jednog od najljepših prirodnih fenomena Hrvatske - nezaobilazne i nevjerojatne Modre špilje. Ovog ljeta, otok Biševo, inače najudaljeniji nastanjeni hrvatski otok na kojem živi tek 15 stanovnika, postaje destinacija ne samo za ljubitelje prirodnih ljepota već i pristanište kulture i umjetnosti zahvaljujući jedinstvenoj izložbi podvodne fotografije "Ispod mora, ispod zemlje".</p><p>Ova izložba slavi 140. godišnjicu otkrića Modre špilje, otkrivenu na otoku Biševu 1951. godine te zaštićenu kao geomorfološki spomenik prirode. Poseban ugođaj dodatno čini i lokacija izložbe, bivši vojni tunel na rtu Gatula. Pri ulazu u tunel, stepenice vas vode ispod površine zemlje u podzemni kompleks gdje se nalazi 100 metara dug tunel i pet pripadajućih prostorija u kojima je postavljena izložba s 80 izvanrednih podvodnih fotografija.</p>

<p><a href="https://www.dalmatia.hr/"><b>Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije</b></a>, u suradnji s svjetski prepoznatim i vrhunskim podvodnim fotografima - Daliborom Andresom, Danijelom Frkom, Ivanom Grgićem, Damirom Zurubom, Marjanom Radovićem, Srđanom Vrančićem i Božidarom Vukičevićem, stvorila je prostor za istraživanje podvodnih krajolika koji su inače nedostupni ljudskom oku. Njihove fotografije ne samo da bilježe ljepotu morskih špilja i šarenih grebena, već i oslikavaju bogatstvo flore i faune jadranskog akvatorija.</p><p><a href="https://www.dalmatia.hr/hr/event/ispod-mora-ispod-zemlje/"><b>Izložba "Ispod mora, ispod zemlje"</b></a> poziva posjetitelje da urone u dubine Jadranskog mora, otkrivajući tajanstvene svjetlosne igre koje se stvaraju ispod površine plavog Jadrana. Kroz ove fotografije, posjetitelji imaju priliku doživjeti čaroliju podmorja koja je obično skrivena ispod valova. Za sve ljubitelje umjetnosti, prirode i avanture, posjet izložbi na otoku Biševu jedinstvena je prilika za susret sa svijetom podmorja kroz objektiv vrhunskih fotografa.</p>

<p>Poseban šarm ove izložbe leži u njenoj lokaciji. Bivši vojni tunel, sada pretvoren u galeriju, simbolično spaja svjetove "ispod mora" i "ispod zemlje". Ova veza odražava tišinu i mir oba okruženja, stvarajući dubok i meditativan doživljaj za posjetitelje.</p><p>Stoga, ukoliko planirate posjetiti Dalmaciju ove sezone, ne propustite priliku da se uronite u svijet podvodne ljepote na izložbi koja će vas očarati svojom ljepotom i dubinom, te vam pružiti nezaboravno iskustvo koje će ostati s vama dugo nakon što napustite obalu otoka Biševa.</p><p>Fotografije će u tunelu biti izložene sve do <b>1. oktobra 2024. godine</b>, a izložba će do tada biti otvorena za sve posjetitelje, s besplatnim ulazom. Ova izložba nije samo proslava prirodne ljepote, već i poziv na očuvanje i zaštitu podvodnog svijeta koji nam pruža toliko radosti i inspiracije. Dođite i otkrijte čaroliju Jadranskog mora koja čeka da bude otkrivena.</p>

Na pučinskom otoku Biševu u bivšem vojnom tunelu postavljena fascinantna izložba koja otkriva čaroliju Jadranskog mora

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije

Izložba podvodne fotografije "Ispod mora, ispod zemlje"

Autom od preko 300.000 eura pokupio ženu

Darko Lazić pokazao skupocjenu mašinu 

Ona i njen dečko slavili uz šampanjac

Ani Nikolić izbrisan album četiri dana nakon objavljivanja 

Pokazala bujne grudi i ravan stomak 

Voditeljica popularnog muzičkog takmičenja savršeno izgleda na pragu pete decenije

Između njih postoji nevjerovatna sličnost

Sestra Milice Todorović prava ljepotica 

Uprkos tome što je veoma dugo na domaćoj estradi o svom privatnom životu rijetko govori

Zavirite u porodični raj Tijane Dapčević: Ovdje provodi život s najmilijima

Nakon žestoke svađe ponovno viđene zajedno

Pomirile se Lepa Brena i Senidah 

Prihvaćanje procesa starenja može biti izazovno

S ponosom je nose: Ovi slavni najbolji su dokaz da sijeda kosa može biti totalno u modi

Ne voli se puno pokazivati u javnosti

Jelena Perčin nikad bolje nije izgledala: Evo za koga se tako posebno sredila

<p>Dodik je jučer ponovo našao način da uzburka duhove. Zastupnici u Narodnoj skupštini RS raspravljali su o nekakvom dokumentu o „mirnom razdruživanju“ RS i Federacije Bosne i Hercegovine, a koji će, kako kažu, ponuditi i FBiH.</p><p>E, sad, dok će mnogi s pravom pozvati na uzbunu i upozoriti na ovaj, još jedan Dodikov otvoreni udar na državu, skrenimo pažnju na onu staru, a vječito tačnu - da je vrag u detaljima.</p><p>Naime, u političko-pravnim poslovima do mile volje možete usvajati razne deklaracije, sporazume i rezolucije. Oni mogu imati veliki i simbolički karakter, no nešto postaje obaveza tek kad bude usvojeno u formi odluke ili zakona.</p><p>A to je linija po kojoj Dodik, sa svom svojom težinom, godinama ublehaški pleše. Naime, u prvom slučaju, ta stvar je zakonski neobavezujuća i zakonska krivica je upitna. U potonjem slučaju pak izlažete se cijelom nizu ozbiljnih posljedica, poput člana 156. Krivičnog zakona koji to tretira kao udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.</p><p>A Dodik vam je nešto poput momka koji govori da je mnogo jak, da će prebiti ovog ili onog (doduše, Dodik to zaista nerijetko i govori) i da mu niko ništa ne može. I, uistinu, njegove riječi mnoge možda mogu i prepasti, neko ga možda i ozbiljno shvata, no u praksi ostaje činjenica da on nikako da se pobije, nego sve ostaje na praznim riječima i prijetnjama.</p><p>Naravno, da ne bi izgledao kao mlakonja, Dodik glumi da nešto i radi, pa dijeli snimke svojih sparinga i treninga koji mnoge zabrinu, tj. deklaracija i sporazuma, samo nigdje te stvarne borbe, odnosno tog direktnog poteza sa zakonskom težinom, odluke o proglašenju nezavisnosti.</p><p>Čuj, molim te, ponudit će Federaciji sporazum o razdruživanju. Čega se lik dosjetio, hej!</p><p>Nije valjda da se boji jednostranog pokušaja otcjepljenja, kao u slučaju neprovođenja odluke visokog predstavnika, zbog čega je završio na optuženičkoj klupi. Pa onda pokunjeno pristao da izađe na izbore prema Šmitovim, nametnutim odlukama.</p>

Čuj, molim te, ponudit će Federaciji "sporazum o razdruživanju"

Evo, baš smo se prepali!

<p>U Gornjem Kamengradu, mjestu nadomak Sanskog Mosta, rođena je i živjela je Šejla Zonić, pobjednica ovogodišnje sezone "Zvezda Granda".</p><p>Ekipa <a href="https://grand.nova.rs/zvezde-granda/grand-u-poseti-sejli-zonic-kuca-u-kojoj-je-odrasla-pobednica-zvezda-granda-krije-emotivnu-pricu-video/">Grand portala</a> posjetila je Gornji Kamengrad, grad u Bosni i Hercegovini iz kojeg je ponikla Šejla i saznala detalje iz njenog života koje dosad sigurno niste znali. Uslikali smo kako izgleda njena kuća u kojoj je živjela do srednje škole i saznali kakvo djetinjstvo je imala, ali i kako je planula ljubav između nje i njenog supruga Armina.</p><h2>Rajska bašta</h2><p>- Dobro nam došli. Stigli ste u Sanski Most, tačnije Gornji Kamengrad, u dom mojih roditelja u kom sam provela svoje djetinjstvo do 14. godine. Možete da vidite kako je meni ovdje bilo lijepo, okolo je zelenilo, priroda, a tu je i pogled na budućnost. Sve mi je tu na dohvat ruke - istakla je Šejla na početku, a zatim ponosno pokazala svoje raskošno dvorište.<br></p><p>Prelijep vrt sa cvijećem, posebno sa crvenim ružama djelo je njene majke koje održava domaćinstvo, a tu je i voćnjak za koji je zadužen Šejlin otac.<br></p><p>Upravo rajska bašta u njenom dvorištu predstavlja njenu oazu mira i bijeg iz svakodnevnog brzog života.</p><p>- Ovdje se čovjek najljepše odmori. Tišina je, mirno je, nema nekih obaveza, samo rad u prirodi, u bašti, to je nešto što čovjeka opusti. Desetak minuta pješke odavde je kupalište gdje sam naučila da plivam. I sad kad dođem ovdje obavezno odem da prošetam sa Arminom, a i porodično znamo da prošetamo. Poslije vas vodim i tamo - rekla je pobjednica "Zvezda Granda".<br></p><p>Naučena od malena da zajedno sa starijim sestrama pomaže roditeljima, Šejla danas rijetko to radi. Ne zato što neće, već zbog svakodnevnih obaveza rijetko i dolazi u porodični dom.</p><p>- Ja samo smetam i zapričavam one koji rade. Eventualno donesem nešto da se osvježe, ali kao mala jesam radila. Zajedno sa sestrama sam brala kruške, šljive, jabuke, radilo se. Sad kad sam dođem, roditelji su već sve odradili, tako da ja sad samo berem plodove - rekla je Šejla i dodala da su joj dragocjeni trenuci kada dođe u rodno mjesto.</p><p>Posebno zadovoljstvo joj pričinjava što može da ubere paradajz iz svoje bašte.</p><p>- Najviše volim domaći paradajz i jedva čekam da ga uberem. Otac i ja znamo da jedemo samo hljeb i paradajz i to nam bude obrok – istakla je sa sjetom, tvrdeći da se jako uželjela zajedničkih trenutaka sa roditeljima.</p><h2>Veliki snovi i ambicije</h2><p>U njenom dvorištu centralno mjesto zauzima velika trešnja stara nekoliko decenija, a na pitanje da li se pela na trešnju kao mala i da li bi sada to izazvalo haos na društvenim mrežama, Šejla je odgovorila:<br></p><p>- Vjerovatno bi, ali ja sam neko ko je uvijek bilo plašljiv. Nikad nisam smjela da se penjem. Uvijek sam se plašila da ću se povrijediti. Nemam strah od visine, već od adrenalina, tako da ne bih se usudila. Možda sa stepenicama, merdavinama, ali ne bih se usudila. Oni neka beru, ja ću da jedem.</p><p>Kuća u kojoj je odrasla trenutno je u fazi renoviranja, ali to je nije omelo da otvori vrata i pokaže unutrašnjost doma koji krije mnogo ljubavi, odricanja i posvećenosti roditelja prema kćerkama.<br></p><p>Sve tri naučene su da budu, prije svega, kulturne, obrazovane, vaspitane i da poštuju prave vrijednosti.</p><p>- Uvijek sam svoju djecu učila da budu dobre, pametne, da vrijedno rade, da sve znaju - rekla je Šejlina majka, dok je pobjednica tvrdila da njeni snovi nisu nimalo skromni.</p><p>- Možda ja jesam takva, ali moji snovi i ambicije nisu. Imam velike snove i ciljeve i evo, hvala Bogu sve to ostvarujem, ali svakako vrijednosti koje su mi ukorijenjene od djetinjstva poštujem, "vrijedno radi za ono što želiš" - rekla je Zonić.<br></p><p>Kao prava domaćica Šejla je skuhala kafu za ekipu i pokazala da se, osim na sceni, odlično snalazi i u kuhinji.</p><h2>Majka zaplakala</h2><p>Centralni dio kuće je dnevna soba, mjesto okupljanja cijele porodice.</p><p>Ovjekovječeni trenuci, fotografije s kćerkama i unukama nalaze se svuda u kući. Ispred njih Šejlini roditelji često zastanu, a i sama pobjednica "Zvezda Granda" voli da pogleda uramljene fotografije u znak sjećanja na sretno djetinjstvo u Kamengradu.</p><p>Kako kažu Šejlini roditelji, najsretniji su kada im sve tri kćerke dođu u posjetu.<br></p><p>- Stvarno smo ponosni na svoje kćerke, preponosni - rekla je Šejlina majka, nakon čega je pustila suze.</p><p>Knedla joj se stegla u grlu, te je pjevačicin tata nastavio da govori.</p><p>- Normalno je da smo preponosni na sve tri podjednako, svakom roditelju bih poželio da ima djecu kao mi - nastavio je i otkrio da put do Šejlinog uspjeha nije bio lak ni za nju, ali ni za njih kao roditelje.<br></p><p>- Nije bilo lako jer je ona od nas otišla već u osmom razredu osnovne škole, žensko dijete. Mislim, i da je muško postojao bi me strah, a posebno što je žensko. Šaljemo je u jednu sredinu koja je nama nepoznata, ne mislim na Bihać kao mjesto, to je blizu nas, nekih 70 kilometara odavde, već na internat. Išla je među drugu djecu, pitali smo se kako će se snaći, da li će se uklopiti, da li će upasti u loše društvo. Pa i ja sam bio mlad, znam kako je to. Uvijek smo joj govorili da sa svakim bude dobra, da svakog posluša i da nikoga ne odbije, i stvarno je tako i bilo - prisjetio se Šejlin otac.</p><h2>Ključ za uspjeh</h2><p>Na pitanje da li je bilo momenata kada su poželjeli da Šejla odustane od muzike, odgovorili su kroz osmijeh, tvrdeći da je njen talent od malena bio evidentan i da su znali da će uspjeti.<br></p><p>Ali Šejla u djetinjstvu nije bila sigurna da li će je roditelji podržati.</p><p>- Kada je trebalo da se opredijelim za srednju školu, htjela sam da upišem nešto skroz deseto, jer sam mislila da roditelji neće podržati moju želju za muzikom, jer je vladalo mišljenje da od toga nema ni hljeba, a ni para. Rekli su mi samo: "Šta ti pričaš, kakva farmacija?! Raspitali smo se i ima muzička škola u Bihaću, čak smo se i za smještaj raspitali. Ako želiš, mi ti to preporučujemo" - prisjetila se Šejla koja tvrdi da bez podrške porodice koju je oduvijek imala, danas ništa ne bi bilo isto.</p><p>Pobjednica “Zvezda Granda” nije krila da je išla na psihoterapiju i da joj je ona u mnogo čemu pomogla da napreduje.</p><p>Svojim primjerom i izjavama o mentalnoj higijeni dala je odličan primjer mladim ljudima.<br></p><p>- Ključ za uspjeh je odvažiti se, izaći iz komfor zone, iz nametnutnih okvira i meni je tu presudio rad na psihoterapiji. Kao što imate dentalnu, tako imate i mentalnu higijenu i to je nešto što u današnjem, ubrzanom vremenu predstavlja must have, jer mnogi sebe zanemaruju. Rad na mentalnom zdravlju je kao i teretana, kao pranje zuba, treba da bude sastavni dio života i to je nešto najbolje što sam uradila za sebe - istaknula je.</p><p>Veliku podršku u karijeri i životu dobiva od supruga Armina koji je i zaslužan za njeno predstavljanje na društvenim mrežama.</p><p>Policijski službenik s fakultetom, Šejlin izabranik tvrdi da je svoju kreativnost i znanje oko brendiranja iskoristio da svoju suprugu predstavi na Instagramu i Tik-Toku.</p><h2>"Nisam se dvoumila"</h2><p>Na pitanje da li je pala na uniformu kada su se upoznali, Šejla se našalila:</p><p>- Nije bio u uniformi, ali kad sam gledala fotografije pala sam na uniformu. Zaintrigirao me je.</p><p>Njihova ljubavna priča počela je neobičan način, ali su odmah znali da su jedno za drugo.<br></p><p>- Nisam se previše dvoumila. Čim se on meni javio, imala sam dobru intuiciju i poslušala sam je da je to to. Sjećam se da je na jednom od prvih susreta rekao “Ti i ja za 12 mjeseci ili ćemo se vjenčati ili ćemo se razići”. Ja sam rekla apsolutno i vjenčali smo za godinu i tri dana - istakla je Šejla i dodala da je Armin glavni “krivac” što se prijavila za “Zvezde Granda”.</p>

Rad na mentalnom zdravlju treba da bude sastavni dio života i to je nešto najbolje što sam uradila za sebe, istaknula je

Ovo je kuća Šejle Zonić u kojoj je provela djetinjstvo: Brala sam kruške, šljive, jabuke, otac i ja nekad smo jeli samo hljeb i paradajz

<p>Ilda Humić je ove godine dobila četvrto dijete, a u međuvremenu je isplanirala odlazak na more.</p><p>Ipak, trogodišnjeg sina Isaka ostavila je kod kuće jer, kako je izjavila, nije bilo mjesta u automobilu.</p><p>Ova njena izjava izazvala je bijes korisnika Tvitera, pa su ubrzo počeli da korisnici ove drutvene mreže iznose stavove o majki četvoro djece.</p><p>- Ovoj ženi je patetika drugo ime. Prvo tužna priča kako se roditelji trude da uspiju, a onda "dva i dva su četiri, Isak je ostao."</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Ovoj zeni je patetika drugo ime. Prvo tuzna prica za znahorkice kako se roditelji trude da uspiju, a onda &quot;dva i dva su cetiri, Isak je ostao.&quot; Srecom anksiozni ko rukom odnesen <a href="https://twitter.com/hashtag/ildahumic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ildahumic</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/caosvima?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#caosvima</a> <a href="https://t.co/K1K7OLmyhE">pic.twitter.com/K1K7OLmyhE</a></p>&mdash; Mali Medo (@MaliMedo16) <a href="https://twitter.com/MaliMedo16/status/1806742470325411888?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Nije bilo mjesta u autu i ostale laži.</p><p>- Odbacila si jedno svoje dijete zbog mora, ostavila ga da se kupa u žabokrečini, i još se hvališ time, tako da to sve što si rekla možeš samo reći svom odrazu u ogledalu, glasio je komentar još jedne korisnice Tvitera.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Nije bilo mjesta u autu i ostale lazi <a href="https://twitter.com/hashtag/ildahumic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ildahumic</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/caosvima?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#caosvima</a> <a href="https://t.co/KFIoPPEEt5">pic.twitter.com/KFIoPPEEt5</a></p>&mdash; Mali Medo (@MaliMedo16) <a href="https://twitter.com/MaliMedo16/status/1806750882513539232?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ilda je ubrzo nakon komentara zgranutih korisnika Tvitera, objavila video u kom vređa sve oni koji su krtikovali.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Odbacila si jedno svoje dete zbog mora, ostavila ga da se kupa u žabokrečini, i još se hvališ time, tako da to sve što si rekla možeš samo reći svom odrazu u ogledalu 🤷🏼‍♀️ <a href="https://twitter.com/hashtag/caosvima?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#caosvima</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ildahumic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ildahumic</a> <a href="https://t.co/BwEipo3JtD">pic.twitter.com/BwEipo3JtD</a></p>&mdash; Nina Krunić (@nina_krunic) <a href="https://twitter.com/nina_krunic/status/1808088551042560353?ref_src=twsrc%5Etfw">July 2, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="und" dir="ltr">Ilda Humic rodila 4 dece, i Isaka ostavila kuci nije ga vodila na more jer skida pelene...Takodje ga nije vodila u Nemacku... Puklo bi mi srce da jedno ostavim kuci a drugi sa mnom u provod. Najgora osoba..fuj!!!! <a href="https://twitter.com/hashtag/caosvima?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#caosvima</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ildahumic?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ildahumic</a> <br>O d v r a t n o</p>&mdash; lolita (@LolyBoo4) <a href="https://twitter.com/LolyBoo4/status/1806797216570360287?ref_src=twsrc%5Etfw">June 28, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Influenserka iz Kalesije Ilda Humić digla je prašinu na drušvenim mrežama je jedno dijete ostavila kod kuće i otišla na more sa mužem 

Influenserka Ilda Humić ima četvoro djece, a na more povela samo troje: Kaže da nije bilo mjesta u automobilu

<p>Članica Doma lordova Velike Britanije baronesa Arminka Helić, upozorila je da dokument o “mirnom razdruživanju" BiH koji je objavilo političko rukovodstvo RS “prijeti miru” i nanosi štetu svim građanima BiH, a posebno građanima tog entiteta.</p><p>- Aktuelno političko rukovodstvo manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS, uz podršku Srbije, objavilo je dokument kojim poziva na dogovor o navodno "mirnom" raspadu države Bosne i Hercegovine. Ovo je nastavak zlobnog plana iz 1990-ih za stvaranje “Velike Srbije”, koja se sada naziva “Srpski Svet” - navela je baronesa Helić.</p><h2>Pravo na mir</h2><p>Ona je ovu incijativu nazvala “zaostalom”, “opasnom” i “provokativnom”, ističući da ovo negativno utiče na sve građane zemlje i predstavlja prijetnju za mir.<br></p><p>&nbsp;-Prijedlog posebno šteti građanima entiteta RS, gdje nažalost žive u siromaštvu i korupciji i gdje je zarobljenost države dostigla nezapamćene nivoe. Umjesto toga, Bosna i Hercegovina, gdje je genocid počinjen 1995. godine, treba tražiti od svoje Komisije za istinu i pomirenje da se pozabavi zločinima iz prošlosti, promoviše pomirenje i stvori prosperitetnu državu za sve svoje građane, bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost”, dodala je.</p><p>Zatim je podcrtala da svaki građanin BiH ima pravo na: Mir i prosperitet, pravdu i vladavinu prava, ekonomske prilike, obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, modernu infrastrukturu, političko učešće, ekološku održivost i kulturnu raznolikost i društvenu integraciju.</p><p>- Svaki građanin ima pravo zahtijevati da živi slobodno, a ne da bude izmanipulisan i držan kao talac snova izgrađenih na zločinima - kazala je.</p><p>Savjetnik Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH, Saša Aulić izjavio je da mirno razdruživanje znači mirnu reafirmaciju nadležnosti.<br></p><h2>Konzumiranje ustavnih prava</h2><p>- Svaki stanovnik BiH ima pravo da ga niko ne maltretira, već da konzumira svoja ustavna prava u skladu sa onim što je taj ustav propisao - poručio je Aulić.</p><p>Aulić je kazao da „Helić očito nastavlja praksu izvrtanja činjenica“.<br></p><p>- Sakrivena i ušuškana u britanske institucije navodno vodi računa o svim građanima BiH, a u suštini ona je bila i ostala tek bošnjački lobista koji smatra da BiH pripada samo Bošnjacima. Njena navodna briga za sve stanovnike BiH je jeftina kamuflaža, jer je poznata po širenju laži o velikoj Srbiji. Helić bi mogla za promjenu pričati o velikobošnjačkoj politici koju promoviše zajedno sa Britancima, a na štetu same BiH - poručio je savjetnik Željke Cvijanović.</p>

Aulić je kazao da „Helić očito nastavlja praksu izvrtanja činjenica“

Stižu reakcije iz RS na upozorenja baronese Arminke Helić o tzv. "mirnom razdruživanju"

<p>U utorak poslijepodne iznenada je preminuo Slaven Relja, poznati splitski novinar, potvrđeno je <a href="https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/umro-poznati-splitski-novinar-slaven-relja-1400985#dmid=d1c380ab-bf78-4ff7-94d2-3d324bf06871">Slobodnoj Dalmaciji</a> od strane njegove porodice.</p><p>Slavenu je pozlilo u jednom splitskom kafiću, dojurila je hitna pomoć, no uprkos brzoj intervenciji nije mu bilo spasa.</p><p>Relja je radio za vodeće hrvatske dnevne novine: "Slobodnu Dalmaciju", "Jutarnji list" i "Večernji list", bio je i voditelj na lokalnim televizijama; Splitskoj televiziji i TV Dalmaciji, te je slovio za izuzetnog poznavatelja filmske i pozorišne umjetnosti.</p><p>O Relji je snimljen film u produkciji Splitske televizije i režiji Ivana Perića, "Novinarov bijeg iz pakla droge", u kojem je bez zadrške govorio o tome kako je u zrelijim godinama postao ovisnik.</p><p>Posljednje novinarske godine Relja je proveo na lokalnoj televiziji gdje je imao vlastitu emisiju u kojoj je ugostio brojne viđene Splićane. Preminuo je u 62. godini života.</p>

Posljednje novinarske godine je proveo na lokalnoj televiziji

Poznatom novinaru pozlilo u kafiću: Došla je hitna pomoć, ali bilo je prekasno

<p>Visoki predstavnik Kristijan Šmit pisao je predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću uoči jučerašnje sjednice NSRS na kojoj je usvojena “Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda”.</p><p>On je naveo da je nekoliko zaključaka u direktnoj suprutnosti s Dejtonskim sporazumom.</p><p>Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:&nbsp;</p><p>- Pišem Vam prije sjednice NSRS koja, kako mi je rečeno, treba da se održi mjesto koje počinje 2. jula. Tokom ove sjednice će na dnevnom redu biti glasanje o “Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda”. Ovo me navodi da Vam se obratim kao predsjedavajućem NSRS-a i da nakon što sam pročitao Deklaraciju skrenem Vašu pažnju i pažnju poslanika na pravnu situaciju i ustavnu poziciju Republike Srpske kao entiteta Države Bosne i Hercegovina i njene nadležnosti.</p><p>Republika Srpska je dio Bosne i Hercegovine i zaštićena je Opštim okvirnim sporazumom za mir (GFAP) i njegovim Aneksom 4, Ustavom BiH. Ustav RS definira RS kao multietnički entitet tri konstitutivna naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata i ostalih, uz izričitu klauzulu o zabrani diskriminacije bilo koga. Republika Srpska mora da poštuje sve svoje narode. Za to postoji stalna obaveza. Iako član 4. Ustava RS predviđa posebne odnose sa Srbijom, ovo pravo je uslovljeno okvirom postavljenim u Ustavu BiH (čl. Il 2).</p><p>Kao rezultat toga, kulturni i etnički identitet Srba moraju poštovati svi, kao što i kulturni i etnički identitet Bošnjaka i Hrvata i ostalih moraju poštovati svi. Deklaracija, kako možemo pročitati, sadrži nekoliko problematičnih zaključaka koji su u direktnoj suprotnosti s odredbama Općeg okvirnog sporazuma za mir i njegovim aneksima, posebno aneksima 4 i 10.</p><p>Na početku, kao što sam već naglasio, prema Ustavnom okviru BiH, Republika Srpska je multietnički entitet u kojem su tri konstitutivna naroda (i Ostali) ravnopravna, a njene vlasti ne predstavljaju samo srpski narod. Deklaracija ne priznaje ovaj ustavni princip. Ovaj princip je također sadržan u Ustavu RS u članu 1. Entiteti, osim toga, nemaju pravo na secesiju. Dozvolite mi da pojasnim da Republika Srpska nije ni potpisnica GFAP-a niti ima pravo da uvodi jednostrano tumačenje GFAP-a i njegovih aneksa.</p><h2>Historijska odluka</h2><p>Članstvo u Evropskoj uniji je krajnji cilj države Bosne i Hercegovine, koji postaje opipljiviji nakon historijske odluke Evropskog vijeća od 21. marta ove godine. Nije slučaj da entiteti imaju pojedinačni poziv u tom pogledu, nego su entiteti dio države BiH. Svako drugo tumačenje bi izazvalo značajnu iritaciju od strane međunarodne zajednice, posebno evropskih država. Formulacija u zaključcima od 18. do 25. podrazumijeva jednostrano tumačenje Aneksa 4 i 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koje nije kompatibilno s njegovim slovom niti s tumačenjem koje daju institucije zadužene za njegovu implementaciju i provođenje. To uključuje Visokog predstavnika, koji je prema Aneksu 10 DPA konačan autoritet u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj implementaciji Mirovnog rješenja, te Ustavni sud koji je donio odluke o većini pitanja koja se smatraju kršenjem GFAP u Deklaraciji.</p><p>U svom saopćenju od 20. juna, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira pojasnio je da, iako Republika Srpska nije potpisnica GFAP-a, “Stranke Sporazuma su se obavezale da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine i da u potpunosti poštuju i promoviraju ispunjenje obaveza preuzetih u aneksima Općeg okvirnog sporazuma za mir, uključujući i njegov ustav”. Problematičan je i zaključak 29, koji priznaje da Sretenje, 15. februar, treba da bude i Dan državnosti Republike Srbije i Dan državnosti Republike Srpske. Ne ulazeći u detalje, moram naglasiti da Dan entiteta nije Dan državnosti. Ustavni sud BiH je u prošlosti jasno presudio da određivanje takvog dana na način koji predstavlja historijsko naslijeđe, tradiciju i običaje samo srpskog naroda dovodi do stavljanja pripadnika srpskog naroda u privilegovan položaj u odnosu na Bošnjake i Hrvate, Ostale, i građane Republike Srpske, i da je to protivustavno. Dan proslave Republike Srpske mora se odnositi na sve njene građane. Osim toga, treba postojati konstruktivan način da se slavi kulturni i etnički identitet svakog naroda ili etničke ili kulturne ili vjerske grupe.</p><p>S obzirom na problematične elemente Deklaracije, njeno usvajanje u parlamentu entiteta Republike Srpske predstavljalo bi zvanični akt koji bi doveo u pitanje obaveze i obaveze Republike Srpske prema GFAP-u. Dozvolite mi da ponovim da mirovni sporazum ne samo da štiti suverenitet, teritorijalni integritet i unutrašnju administrativnu strukturu BiH, već i samo postojanje Republike Srpske. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira bio je vrlo jasan u vezi s tim kada je u svom posljednjem Kominikeu od 20. juna izjavio da:</p><p>"Suverenitet postoji u Bosni i Hercegovini kao jedinstvenoj državi, čiji je teritorijalni integritet zagarantovan GFAP-om. Entiteti unutar Bosne i Hercegovine nisu države; postoje isključivo na osnovu Ustava BiH i nemaju nikakav vlastiti suverenitet. Stoga, Upravni odbor PIC-a poziva vladajuću koaliciju u RS da prekine sve akcije koje potkopavaju državu, njenu vlast i njen multietnički karakter. Upravni odbor PIC-a je ponovio da međunarodna zajednica zadržava neophodne instrumente za održavanje Općeg okvirnog sporazuma za mir”.</p><h2>Proces evropskih integracija</h2><p>Pozivam vlasti RS da iskoriste mogućnosti koje im pruža proces evropskih integracija za napredak, unapređenje ekonomskog razvoja, podizanje životnog standarda, te ubrzanje i proširenje reformi za dobrobit građana RS, umjesto da nastavljaju s politikom koja ima za cilj podrivanje osnova Dejtonskog mirovnog sporazuma. Želio bih, međutim, biti jasan da je moj mandat da se suprotstavim svakoj prijetnji suverenitetu i teritorijalnom integritetu države, te svakom pokušaju podrivanja ustavnog i pravnog poretka BiH i njenog institucionalnog okvira, stabilnosti i funkcionalnosti. Ja ću, u slučaju zakonodavnih akata koji proizlaze iz ove deklaracije, bez oklijevanja podnijeti izvještaj Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira i djelovati na odgovarajući i odlučan način u skladu sa svojim mandatom.</p><p>Na kraju, također pozivam vlasti RS da se pomire s prošlošću i promovišu pomirenje, koje je ključna komponenta održivog mira zasnovanog na Dejtonskom opštem sporazumu za mir, kao i oličenje principa i vrijednosti EU. Evropska unija je od svog osnivanja bila i ostaje projekt mira i pomirenja koji promoviše princip “jedinstva u različitosti”. To nije projekt segregacije i namjernog pogrešnog tumačenja. Ohrabrujem vas da to imate na umu kako biste izbjegli beskorisne i izazovne komplikacije“.</p>

Pozivam vlasti RS da se pomire s prošlošću i promovišu pomirenje

Šmit pisao Stevandiću uoči sjednice NSRS: Suprotstavit ću se svakoj prijetnji suverenitetu i teritorijalnom integritetu države

<p>Na današnjoj izbornoj sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu (UNSA) bira se novi rektor.<br></p><p>Kandidati za ovu funkciju su prof. dr. Almira Hadžović-Džuvo, redovna profesorica na Medicinskom fakultetu, i prof. dr. Tarik Zaimović, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.</p><h2>Ambicija kao Mont Everest</h2><p>Uzimajući u obzir Zaimovićevu dosadašnju karijeru i mnoge kompromitacije, zapanjuje njegova hrabrost da uopće cilja na ovu poziciju. </p><p>Kako smo ranije objavili, Zaimović je, prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao „Dnevni avaz“, ranije dobio otkaz u Razvojnom programu Ujedinjenih naroda (UNDP) zbog svojih radikalnih stavova i izjava koje je davao. </p><p>Sada donosimo nove detalje o postupcima kandidata za rektora UNSA-e, koji se nije libio zloupotrebljavati svoju moć radi obračuna s ljudima koji mu nisu bili po volji.</p><p>Ambicije Zaimoviću nikada nije nedostajalo. Tako je, prije kandidature za rektora, već dva puta pokušavao da bude dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, no, ogromna većina njegovih kolega nije ni pomišljala da njega izabere na tu poziciju.</p><p>Zaimović im to neće zaboraviti. </p><p>Tako je, došavši na poziciju prorektora za finansije UNSA-e, fakultetima osporio isplatu prema ugovorima o djelu i autorskom honoraru za projekte koje finansiraju strani donatori. Iako Rektorat nikada nije donio pismenu odluku o tome, Zaimović im je po „slobodnom tumačenju“ saopćio da se svi angažmani profesora moraju uračunati u plaće, što je značilo da su fakulteti morali plaćati poreze i doprinose na pune plaće i na sve honorarne angažmane, a koji iznose oko 70 posto neto plaće. </p><p>Kasnije se ispostavilo da Zaimovićeva uputa nema zakonsko uporište, tj. da su fakulteti bespotrebno platili desetine hiljada maraka nameta više nego što je bilo potrebno.</p><p>Da apsurd bude veći, Sveučilištu u Mostaru je federalni ministar finansija odobrio plaćanje prema ugovoru o djelu za dodatne angažmane, no, ono što je važilo u Mostaru, zahvaljujući Zaimovićevoj finansijskoj „stručnosti“ ili nekim drugim motivima, nije važilo i u Sarajevu. </p><h2>Dugogodišnji pritisak</h2><p>Tokom Zaimovićevog mandata Ekonomski fakultet doživio je nekoliko inspekcijskih nadzora, bio je predmet čak i istrage Tužilaštva, izuzimala se i dokumentacija s fakulteta...</p><p>Pošto ni to nije bilo dovoljno, Rektorat je poslao i dvije interne revizije na Ekonomski fakultet. Sve je završeno identičnim epilogom - nisu utvrđene nikakve nezakonitosti.</p><p>Iako je ove odluke morao odobravati rektor, izvori „Avaza“ s Ekonomskog fakulteta ističu da nemaju nikakve sumnje da je iza svega stajao Zaimović, koji je na ovaj način pokušao da se sveti i „disciplinira“ fakultet koji ga nije htio postaviti za dekana.  A prosudite sami koliko takva osoba ispunjava moralne kriterije da bude rektor Univerziteta.</p><h2>Sklon nestašlucima</h2><p>I u samom procesu za izbor rektora Zaimović je već prekršio konkursnu proceduru tako što je dekanima slao privatne poruke kako bi predstavio svoj program, iako bi se to smjelo isključivo raditi na sjednici Senata. Zaimović nije bio ni dobar student, pa je studij koji je upisao 1991. završio tek deset godina kasnije. </p><p>U zvanje asistenta primljen je s prosjekom od tek 7,6, iako je bio propisan prosjek od minimalno 8,0.<br></p>

Danas sjednica Senata, ko ima više šanse, Hadžović-Džuvo ili kompromitirani Zaimović

Ljut što nije izabran za dekana Ekonomije: Zaimović se svetio kolegama

<p>Rudari i ostali uposlenici Rudnika mrkog uglja (RMU) „Zenica“ već mjesecima žive u neizvjesnosti hoće li i kada će RMU biti zatvoren, odnosno kada će ostati na ulici. Riječ je o gotovo 600 radnika. Od marta proizvodnje nema, radi se samo na održavanju jama.<br></p><h2>Neredovna isplata</h2><p>Ministar za energetiku, rudarstvo i industriju FBiH Vedran Lakić i generalni direktor „Elektroprivrede BiH“ Sanel Buljubašić najavili su donošenje rješenja o „stavljanju ključa u bravu“ u RMU „Zenica“.</p><p>- Očekivali smo, jer su pokazatelji poslovanja posljednjih godina bili katastrofalni i jednostavno se nije pronašao način da proizvodni rezultati budu bolji. Da smo saglasni s načinom kako se odlučilo da se RMU „Zenica“ zatvori - nismo, ali u ovom trenutku iz ove kože, kako se narodski kaže, ne možemo - rekao je to za „Avaz“ šef pogona „Raspotočja“ i zamjenik predsjednika Sindikata RMU „Zenica“ Nedžad Duraković.</p>

<p>Istakao je da pokušavaju pronaći najadekvatniji socijalni način zbrinjavanja i zaposlenja radnika koji su višak.</p><p>- Imamo 200 ljudi koji bi po zakonu trebali da primaju plaću prema odredbama kolektivnog ugovora, dok oko 400 radnika, u slučaju prekida rada, prima plaću po odluci društva, to je minimalna plaća po zakonu - 619 KM. Međutim, i tu nailazimo na određene probleme, jer nije redovna isplata. Nije pronađen modus finansiranja ni tih ljudi. Znate šta znači danas sa 600 KM preživjeti, često invalidi rade, a oni ne mogu privatno raditi da bi stekli dodatna sredstva za preživljavanje - istakao je Duraković.</p><h2>Traže posao</h2><p>Predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika FBiH Sinan Husić za „Avaz“ je rekao da su u posljednjih nekoliko godina, uz ogromne napore, jedva održavali proizvodni proces aktivnim.</p><p>- Međutim, ono na šta smo mi u potpunosti orijentirani jeste da se izvrši uplata doprinosa, otpremnina, plaća... - istakao je Husić.</p>

<p>Dodao je da, prema njihovim informacijama, ako bi došlo do usvajanja zakonskog rješenja, 340 radnika rudnika ispunilo bi uvjete za povoljnije penzionisanje.</p><p>- Jedan dio ljudi će svakako završiti na birou. Dio njih je već morao tražiti angažman na tržištu rada. Ali očekuje se da se ispune sve obaveze koje poslodavac mora ispuniti prema radnicima - zaključio je Husić.</p><h2>Borba za dostojanstvo</h2><p>- Treba tražiti uplatu doprinosa i staža za prethodnih 10 ili 12 godina koji se ne uplaćuju RMU „Zenica“, a čini mi se da ni drugima ne uplaćuju. Jedino nam preostaje borba da ti ljudi ne završe na ulici i da barem minimum dostojanstva za čovjeka koji ostaje bez posla bude osigurano - rekao je Duraković.</p><p>Ovo nije pravilan vid tranzicije prelaska na obnovljivu energiju, morat ćemo izaći s jačim presijama prema vlastima, rekao je Duraković.<br></p>

Njih 400 prima minimalnu plaću od 619 KM, kako preživjeti, rekao je Duraković

Zatvara se Rudnik mrkog uglja "Zenica": 600 rudara ostaje na ulici!

<p>Premlaćivanje radnice hotela Jablanica i ispovijest mlade Enise Klepo BiH će dugo pamtiti. Vlasnik hotela Amir Džafić došao je na poziv supruge Ines i brutalno premlatio radnicu. Od svega je prošlo godinu dana, a Amir Džafić je nepravomoćno za nanošenje teških tjelesnih povreda osuđen na 10 mjeseci zatvora. Međutim, priča ide dalje.</p><p>Iz Tužilaštva HNK-a, Odjeljenja Konjic, saznaje se da je oštećena Enisa Klepo tom Tužilaštvu, putem Zajedničkog advokatskog ureda Dalipagić – Crnjac, podnijela krivičnu prijavu protiv Ines Džafić, a zbog krivičnog djela nepružanje pomoći iz članka 175. KZ FBIH, piše <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/prijava-protiv-supruge-amira-dzafica-otvorila-je-vrata-cula-plac-i-zapomaganje-radnice-zatvorila-vrata-i-otisla/225420/">Hercegovina.info.</a></p><h2>Priznao krivicu</h2><p>Tokom glavnog pretresa, koji je održan 27. novembra 2023., optuženi je priznao izvršenje krivičnog djela, a između ostalog provedeni su dokazi i to dio DVD snimka kamera video nadzora hotela Jablanica za dan 1. avgusta 2023., na kojem video nadzoru je vidljivo i to jasno i nedvosmisleno da putem telefona Ines Džafić, supruga optuženog, poziva istog da dođe u hotel, da on dolazi odmah, rukama zgrabi u predjelu prsa i majice oštećenu Enisu Klepo, da je gura prema vratima u prostoriju gdje se nalazi bazen, udarajući istu u predjelu lica, glave i očiju.</p><p>Prijavljena – Ines Džafić prilazi vratima, gdje se čuje plač i zapomaganje oštećene Enise Klepo, nadalje prijavljena otvara vrata, vidi da njen suprug udara divljački Enisu Klepo, zatvara vrata i odlazi bez ijedne jedine radnje kojom bi pomogla unesrećenoj Enisi Klepo.</p><p>Članom 175. KZ FBIH propisano je da ko ne pruži pomoć osobi koja se nalazi u direktnoj životnoj opasnosti iako je to mogao učiniti bez opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 6 mjeseci.</p><p>Podsjetimo, Općinski sud u Konjicu je 28. decembra 2023., a pod brojem: 56 0 K 079737 23 K, donio nepravomoćnu presudu kojom je optuženog Džafić Amira proglasio krivim za krivično djelo teška tjelesna povreda, te ga osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci.</p><h2>Radila kao recepcionerka</h2><p>Presuda se odnosi na 1. avgust 2023., kada oko 21:30 sati na recepciju hotela ”Jablanica”, a na poziv supruge i ujedno direktorice hotela, koja se prepirala s  radnicom istu brutalno pretukao.</p><p>Klepo je radila kao recepcionarka radila oštećena Klepo Enisa, a direktorici je najavila otkaz, piše Hercegovina.info.</p>

Amir Džafić je priznao krivicu za počinjenje krivičnog djela

Enisa Klepo podnijela prijavu protiv supruge Amira Džafića, koji ju je pretukao: Čula je plač i zapomaganje, ali nije pomogla

<p>Ideja o Prvoj transverzali postoji još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali je malo toga konkretno učinjeno povodom realizacije ovog projekta.</p><p>Prva transverzala trebala bi biti duga 12 kilometara, a prostirala bi se od Marindvora do Jošaničke petlje u Vogošći.</p><h2>Opasno za šetače</h2><p>Izgradnja je, konačno, započela 26. oktobra 2020. godine, dok je premijer Kantona bio Mario Nenadić. Tada se krenulo s izgradnjom dionice od raskrsnica ulice Halida Kajtaza s Kranjčevićevom i s Tešanjskom ulicom, ali i četiri godine nakon početka radova oni stoje na istom.<br></p>

<p>Posjetili smo „gradilište“ Prve transverzale koje je u gorem stanju nego ikada. Prema onom što se može vidjeti na terenu, potpuno je napušten i obrastao korovom, a smeće je na svakom dijelu rute.</p><p>Šetnja ulicom Halida Kajtaza kojom treba da se prostire Prva transverzala ne samo da izgleda kao ruglo, nego je i opasna za šetače. Postavlja se pitanje zašto projekt koji je od ogromnog značaja za sve građane Sarajeva stoji na čekanju godinama.<br></p><h2>Vlasnici osporavaju</h2><p>Izgradnjom Prve transverzale uveliko bi se smanjile gužve u glavnom gradu, ali sudeći prema onome što smo vidjeli na terenu, upitno je da li će uopće biti Prve transverzale.</p>

<p>Poslali smo upit Direkciji za puteve Kantona Sarajevo kako bismo dobili informacije u kojoj fazi se nalazi izgradnja. Do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovore.</p><p>Direktor direkcije za puteve KS Selmir Kovač prethodno je kazao za „Avaz“ kako problem i dalje predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, sporan sudski proces zbog kojeg su radovi u zastoju.</p><h2>Bez rješenja</h2><p>Na području općine Centar nalazi se najviše objekata koji se moraju srušiti. To su objekti u Kranjčevićevoj i ulici Braće Begić, sve do firme „Penny plus“.</p><p>Tu su i manji privatni objekti, čiji vlasnici koče izgradnju Prve transverzale. Ipak, vlasti i dalje ne uspijevaju riješiti ovaj problem.</p>