Ko će biti novi selektor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine je pitanje svih pitanja. Donosimo imena i rezultate svih selektora od prve zvanične utakmice 1995. godine protiv selekcije Albanije u Tirani.

Naš prvi selektor Fuad Muzurović je rođen 3. novembra 1945. godine u Bijelom Polju. Fudbalsku karijeru počeo je u FK Jedinstvu iz Bijelog Polja, nakon čega je prešao u FK Sarajevo, gdje je ostao do kraja svoje igračke karijere. Muzurović je u dva navrata bio selektor bosanskohercegovačke fudbalske reprezentacije. 

Prvi put u razdoblju od 1995. do 1997. godine, a drugi put od 2006. do 2007. Fudbalsku reprezentaciju je vodio u dvadeset sedam navrata od čega je imao deset pobjeda, dva remija i petnaest poraza.

Džemaludin Mušović rođen 30. oktobra 1944. godine u Sarajevu Fudbalsku karijeru počeo je u FK Sarajevu, klubu iz svog rodnog grada. 1966. godine prešao je u Hajduk iz Splita, sa kojim je iste godine osvojio Kup Jugoslavije. 1969. godine vratio se u FK Sarajevo, gdje je ostao sve do 1972. godine kada je prešao u belgijski Standard. 

Nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine vodio je u periodu od 1998. godine. do 1999. godine. Bilans Mušovića kao selektora je sedam utakmica od kojih je jedna pobjeda , dva remija i četiri poraza.

Faruk Hadžibegić rođen 7. oktobra 1957. godine u Sarajevu, tokom svoje karijere igrao za matični klub Sarajevo, španski klub Real Betis i francuski Sošo i Tuluz. Fudbalsku reprezentaciju Bosne i Hercegovine vodio je u sedam navrata. Njegov bilans iznosi, dvije pobjede, dva remija i tri poraza.

Mišo Smajlović rođen 28. oktobra 1938. u Sarajevu. Karijeru je počeo u lokalnom klubu FK Sloga. 1957. prelazi u FK Željezničar za koji je odigrao 400 utakmica i postigao 241 pogodak. 

Smajlović 2000. godine postaje selektor bosanskohercegovačke A reprezentacije gdje ostaje sve do isteka ugovora 2002. godine. Nacionalni tim je vodio u četrnaest navrata od čega je imao pet pobjeda, četiri remija i pet poraza.

Slišković na pragu plasmana

Blaž Slišković rođen 30. maja 1959. u Mostaru najveći trag je ostavio igrajući za mostarski Velež i splitski Hajduk. Uz Safeta Sušića selektor je sa najviše vođenih utakmica - 37 od čega jedanaest pobjeda, jedanaest remija i petnaest poraza. 

Bio je na pragu plasmana na Evropskog prvenstva 2004. u Portugalu kada nam je u zadnjem kolu trebala pobjeda protiv selekcije Danske na Koševu (1:1).

Meho Kodro i Danijel Pirić su 2008. godine bili selektori sa najkaraćim stažom. Kodro je državni sastav vodio dva puta, gdje je zabilježio jedan remi i poraz, dok je Pirić imao bilans od samo jednog meča gdje je slavio sa pobjedom.

Trener svih trenera kako ga vole mnogi zvati, Miroslav "Ćiro" Blažević je rođen u Travniku, 10. februara 1935. godine. Na funkciju selektora dolazi 2008. godine. 

Prvi veliki uspjeh fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine pod Blaževićem je ostvarila plasirajući se u plejof kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2010., igrajući utakmicu baraža protiv Portugala. Naša selekcija je u Lisabonu izgubila rezultatom 1:0, a u Zenici je rezultat bio isti, ali u korist gosta. Blaževićev bilans je sedamnaest utakmica od kojih osam pobjedam dva remija i sedam poraza.

Najuspješniji selektor je Safet Sušić

Safet Sušić je rođen u Zavidovićima 1955. godine. Najveći uspjeh je plasaman na SP u Brazilu 2014. godine. Karijeru je započeo u Krivaji iz Zavidovića. U FK Sarajevo dolazi 1973. godine. U sljedećih desetak godina i 600 odigranih utakmica, Safet je za momčad s Koševa postigao 400 pogodaka. 

Sušić je naš selektor sa najviše utakmica. Njih 50, od čega ima dvadeset tri pobjede, devet remija i osamnaest poraza. Safet Sušić ostaje do sada jedini selektor koji je odveo našu fudbalsku reprezentaciju na neko veliko takmičenje.

Njega je nakon neuspjeha u kvalifikacijama za Euro 2016. zamijenio Mehmed Baždarević.

Mehmed Baždarević rođen 28. septembra 1960. godine u Višegradu. Nogometnu karijeru Baždarević je počeo u FK Željezničaru gdje je za devet godina odigrao više od 300 utakmica.

U decembru 2014. Mehmed Baždarević postao je selektor Bosne i Hercegovine Osvaja prijateljski Kirin kup u Japanu nakon pobjede nad tom selekcijom u finalu 2016. godine. Selekciju je vodio do 2017. godine, kada napušta nacionalni tim nakon isteka ugovora. Mešin bilans je 23 utakmice od kojih je trinaest pobjeda, pet remija i pet poraza.

Robert Prosinečki je rođen 12. februara 1969. godine u Villingen-Schwenningen, Njemačka. U zagrebački Dinamo dolazi 1985., gdje je zapažen kao veliki talent i već s 18 godina igra u prvoj ekipi. 

Nakon nesuglasica s tadašnjim trenerom Miroslavom Ćirom Blaževićem odlazi u beogradsku Crvenu zvezdu. Nakon Crvene zvezde karijeru nastavlja u Španiji, gdje je igrao za Real Madrid i Barcelonu.

Početkom februara 2018. godine imenovan je za selektora bosanskohercegovačke reprezentacije. Krajem novembra 2019. godine smijenjen je s mjesta selektora nakon slabih rezultata u kvalifikacijama za UEFA Euro 2020. Osvajanjem grupe B Lige nacija osigurao je plejof za EURO 2020., ali su presudile loše kvalifikacije.

Prosinečki je imao skor od devet pobjeda, šest remija i sedam poraza. Ukupno 22 puta je vodio nacionalni tim.

Popularnog "Žutog" je na klupi "Zmajeva" naslijedio legendarni Dušan Bajević, koji je imao kratak mandat.

Bajević je rođen 10. decembra 1948 u mostaru. Ovaj Veležov napadač poznat i kao "Princ s Neretve" najveći dio karijere igrao je u mostarskom Veležu. Za tim iz Mostara je odigrao oko 400 utakmica i postigao 170 golova u periodu od 1967. do 1975. godine. Na funkciji selektora ostao je realitvno kratko uz bilans od dva remija, šest poraza i bez pobjede.

Naš trenutni selektor Ivajlo Petev (Ivaylo) je na funkciju selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine stupio 1. januara 2021. godine uoči kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru. 

Debitovao je kao selektor u kvalifikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo 2022. remijem protiv Finske 24. marta 2021. godine (2:2).

Do ovog momenta Petev je selekciju vodio u 20 navrata. Bugarin ima skor od šest pobjeda, sedam remija i sedam poraza. Do kraja kvalifikacione kampanje za Svjetsko prvenstvo 2022.godine, Bosna i Hercegovina je osvojila samo sedam bodova, što je čini najgorom kvalifikacijskom kampanjom u svojoj historiji.