Danas je nedjelja 2. april, 92. dan 2023. Do kraja godine su 272 dana.

Događaji:

1792. - Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.

1860. - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.

1917. - Predsjednik SAD Vudro Vilson sazvao vanredno zasjedanje Kongresa na kojem je objavljen rat Njemačkoj. To je učinjeno zbog njemačkog podmorničkog rata, ali i radi zaštite američkih ekonomskih interesa u zemljama Antante.

1944. - U Moskvi saopćeno da su sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.

1954. - Pakt Pakistana i Turske o uzajamnoj odbrani postao sastavni dio NATO pakta, čime je Pakistan potpuno vezan za SAD.

1960. - Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je toj ostrvskoj afričkoj zemlji u Indijskom okeanu omogućena nezavisnost, poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine.

Sporazum je formalno stupio na snagu krajem juna 1960.

1974. - U Titogradu (sadašnja Podgorica) osnovan univerzitet Crne Gore. Sporazum o osnivanju najviše školske institucije potpisali su Ekonomski, Tehnički i Pravni fakultet, Viša pomorska škola u Kotoru, Pedagoška akademija u Nikšiću, Historijski i Poljoprivredni institut i Institut za biološka i medicinska ispitivanja u Titogradu.

1982. - Vojna hunta Argentine sa 10.000 vojnika napala britanski posjed Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je poslije borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000 vojnika poslatih iz Velike Britanije.

1990. - Irački predsjednik Sadam Husein zaprijetio da će upotrijebiti nervni gas - zabranjen od 1925. ukoliko Izrael napadne Irak.

1996. - Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum o čvršćim političkim i ekonomskim vezama u okviru Zajednice Nezavisnih Država tih dviju bivših sovjetskih republika.

1997. - Predsjednik Zaira Mobutu Sese Seko suočen sa opasnošću gubitka vlasti zbog nadiranja pobunjeničkih trupa prihvatio odluku parlamenta da za premijera postavi dugogodišnjeg političkog protivnika liberalnog političara Etjena Čisekedija.

Rođeni:

742. - Rođen franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijestolje 768. do smrti 814. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove trasirala put otpadanju zapadne crkve od pravoslavlja. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora sa grčkog na latinski jezik - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz boga oca.

1724. - Rođen italijanski avanturista Đovani Đakopo Kazanova de Saingalt, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi "Memoari" su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.

1805. - Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen, autor malih pripovjedaka - bajki koje su mu donijele svjetsku slavu, tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča, uključujući "Carevo novo odijelo" i "Ružno pače", zasnovanih na motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke od njih ga je inspirisalo sopstveno tegobno djetinjstvo, obilježeno siromaštvom. Uobličene u prava mala remek-djela, neka autobiografskog karaktera, priče podsjećaju na najljepše bajke, ali svaka nosi i kritiku društvenog stanja i čitaocima iskazuje duboko humanu poruku. Pisane su izvanrednim stilom koji karakterišu tihi humor i prefinjena ironija. Ostala djela: pjesme, sačuvano je samo nekoliko, romani "Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per", putopisi "Bazar jednog pjesnika", "U Španiji", drame.

1838. - Rođen francuski državnik i advokat Leon Mišel Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno doprinjeo uspostavljanju parlamentarne demokratije poslije pada cara Napoleona Trećeg. U borbi protiv cara predvodio je republikance, a u vrijeme francusko-pruskog rata u oktobru 1870. godine je, kao ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz opsjednutog Pariza balonom odletio u unutrašnjost i organizovao borbu protiv Nijemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsjednik francuskog parlamenta, a potom do 1882. premijer.

1840. - Rođen francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, književnu i umjetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Smatrao je da pisac nije samo umjetnik, pa je tražio oslonac u nauci, s pretenzijom da eksperimentalnim metodom osvijetli karakter i sudbinu književnih junaka, dajući pritom najveću važnost nasljednim osobinama. Snagom talenta i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer-čovjek", "Novac", "Zemlja" /iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom "Rugon-Makarovi, prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom", "Plodnost", "Rad", "Istina" iz ciklusa "Četiri evanđelja", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".

1891. - Rođen njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.

1914. - Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis, koji se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Filmovi: "Nježno srce", "Veliko očekivanje", "Oliver Tvist", "Čovjek u bijelom odijelu", "Most na rijeci Kvaj", "Naš čovjek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog Carstva", "Doktor Živago".

Umrli:

1872. - Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znakove na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje sastavljenu od tačaka i crtica, nazvanu njemu u čast Morzeova azbuka.

1974. - Umro francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je poslije ostavke Šarla de Gola i uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marseju i Parizu. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog vijeća, a od 1962. do 1968. premijer.