Na današnji dan izašao je prvi broj britanskog "Obzervera", najstarijeg nedjeljnog lista u svijetu.
Događaji:
1154. - Nikolas Brekspir, prvi i jedini Englez izabran za papu, ustoličen za poglavara rimokatoličke crkve kao Adrijan Četvrti.
1791. - Izašao prvi broj britanskog "Obzervera", najstarijeg nedjeljnog lista u svijetu.
1829. - Britanci u Indiji zabranili običaj spaljivanja udovica, prilikom spaljivanja njihovih preminulih muževa, na posmrtnoj ceremoniji.
1942. - Američka avijacija u Drugom svjetskom ratu prvi put bombardovala teritoriju Italije.
1943. - Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt, britanski premijer Vinston Čerčil i turski predsjednik Mustafa Ismet Ineni u Kairu razmatrali zajedničke akcije u okviru antihitlerovske koalicije, ali je Turska odbila da objavi rat NJemačkoj.
1972. - Čileanski predsjednik Salvador Aljende izjavio u UN da američka telefonska i telegrafska kompanija ITT čini sve da izazove građanski rat u Čileu. General Augusto Pinoče je uz američku pomoć organizovao vojni udar u kojem je Aljende ubijen 11. septembra 1973, poslije čega je zaveo diktaturu.
1974. - Pad holandskog aviona "DC-8", u blizini glavnog grada Šri Lanke - Kolomba, nije preživio niko od 191 putnika i članova posade.
1977. - Na jugu Malezije poginulo 100 ljudi prilikom pada aviona koji je otela japanska teroristička grupa "Crvena armija".
1977. - Diktator Žan Bedel Bokasa - na ceremoniji koja je koštala četvrtinu nacionalnog proizvoda zemlje - sam sebe krunisao za cara Centralnoafričkog carstva.
1980. - U avionskoj nesreći u blizini Lisabona, za koju se sumnja da je posljedica sabotaže, poginuo portugalski premijer Fransisko Sa Karneiro.
1989. - Članice Varšavskog pakta Bugarska, Mađarska, Demokratska Republika Njemačka, Poljska i SSSR - koje su okupirale Čehoslovačku 1968. - na sastanku u Moskvi su osudile vojnu intervenciju i saopćile da je to bilo "miješanje u unutrašnje poslove suverene Čehoslovačke".
1993. - Vlada Angole i pobunjenički pokret UNITA postigli saglasnost o uslovima primirja radi okončanja 18-godišnjeg građanskog rata u toj afričkoj zemlji.
1995. - U nesreći kamerunskog aviona "Boing 737" poginulo 72 od 77 putnika i članova posade.
1995. - Ministri inostranih poslova Evropske unije na sastanku u Briselu suspendovali sankcije SR Jugoslaviji.
1997. - U kanadskom gradu Otavi predstavnici 121 države potpisali istorijski sporazum o zabrani upotrebe protivpješadijskih mina, ali je više zemalja, uključujući SAD, odbilo to da učini.
1998. - Posljednji borci Crvenih Kmera predali se armiji Kambodže, čime je poslije dvije decenije okončana borba tog maoističkog pokreta protiv vladinih snaga.
2003. - Normalizovani trgovinski odnosi između Srbije i Crne Gore i SAD.
2006. - Vojska preuzela kontrolu nad vladom Fidžija, što je četvrti državni udar u ovoj zemlji od 1987. godine.
1795. - Rođen škotski historičar i filozof Tomas Karlajl, čija se djela, uz bogatstvo činjeničnog materijala, odlikuju živošću mašte i dramatičnošću izlaganja. Djela: "Francuska revolucija", "O herojima", "Život Fridriha Velikog", "Sartor Resartus", "Čartizam", "Prošlost i sadašnjost", "Pisma i govori Olivera Kromvela", "Kritički eseji" (sedam knjiga).
1892. - Rođen španski diktator Fransisko Franko, koji je, uz obilatu pomoć italijanskih fašista i njemačkih nacista, poslije trogodišnjeg građanskog rata koji je izazvao, 1939. slomio otpor legalnog demokratskog republikanskog poretka. Vlast je držao do smrti 1975.
1922. - Rođen francuski filmski i pozorišni glumac Žerar Filip, čija se gluma odlikovala velikim senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspjehom igrao glavne role u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: "Đavo u tijelu", "Parmski kartuzijanski manastir", "Fanfan Lala", "LJepotice noći", "Crveno i crno", "Veliki manevri", "Idiot", "Oholi", "Opasne veze", "Gospodin Ripoa".
1642. - Umro francuski državnik kardinal Arman Žan di Plesi Rišelje, svemoćni ministar inostranih poslova i rata kralja Luja Trinaestog, koji je svim silama nastojao da Francusku učini prvom silom u Evropi. Gradeći apsolutističku monarhiju, ograničio je uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva. Ugušio je ustanak hugenota i lišio ih političkih prava, ali im je ostavio vjersku slobodu. Zemlju je uveo u Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć Njemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje Francuske i počeo kolonizaciju u Sjevernoj Americi i sjevernoj Africi. Pomagao je razvoj poljoprivrede, trgovine i prosvjete, a 1635. je osnovao Francusku akademiju.
1679. - Umro engleski filozof Tomas Hobs, nastavljač i sistematizator klasičnog engleskog empirizma, koji je razradio teoriju društvenog ugovora. NJegovo učenje spojilo je principe mehanističko-materijalističke metafizike sa senzualističkom teorijom saznanja i apsolutističkom političkom filozofijom. Djela: "Elementa filozofika" /ili "O tijelu", "O čovjeku", "O građaninu"/, "Levijatan", "O političkom tijelu".1732. - Umro engleski pisac Džon Gej, autor nadahnutih satiričnih poema. Posebno je upamćen po muzičkoj komediji "Prosjačka opera", sastavljenoj od mnogih i sada popularnih balada.
1798. - Umro italijanski ljekar i naučnik Luiđi Galvani, koji je 1789. pronašao galvanski elektricitet i nazvao ga "životinjskim magnetizmom". NJegovo ime nose mnogi instrumenti i oznake u elektromagnetizmu i elektrotehnici.
1945. - Umro američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatra se glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.
1976. - Umro engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn, kome je svjetsku slavu donio "Fantastični kvartet", djelo za obou i gudačke instrumente i "Jednostavna simfonija" za gudački kvartet, u kojoj je prvi put ispoljio sklonost ka baroknim formama. Ostala djela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Proljetna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža".
