Prema podacima iznesenim na godišnjoj konferenciji Evropskog kardiološkog društva održanoj u Londonu, poslijepodnevni san se povezuje sa sniženim krvnim pritiskom te utječe na smanjenje rizika od srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal IFLScience.
U istraživanju je ispitano gotovo 400 muškaraca i žena srednjih godina s hipertenzijom, stanjem za vrijeme koga je krvni pritisak neprestano neuobičajeno visok.
Istraživanje je pokazalo da je kod osoba koje imaju običaj poslijepodne odspavati 24-satni ambulantni sistolički krvni pritisak prosječno bio za 5 posto niži u poređenju s pacijentima koji nisu spavali poslijepodne.
Iako se ta razlika na prvi pogled čini malenom, voditelj istraživanja dr. Manolis Kallistratos je na konferenciji za novinare rekao da čak i "snižavanje pritiska od 2 mm Hg smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 10 posto".
Ustanovljeno je da poslijepodnevno spavanje smanjuje sistolički krvni pritisak za 3 mm Hg po svakome satu spavanja, što je prosječno 5 mm Hg tokom popodnevnoga sna, a za poređenja, mala doza antihipertenzivnih lijekova sistolički pritisak smanjuje za 5 do 7 mm Hg.
Još jedan podatak koji ide u prilog onima koji poslijepodne vole "ubiti oko" - studija je pokazala da je duži san povezan s većim snižavanjem krvnog pritiska. Utvrđeno je da jedan sat sna daje najbolje rezultate.
Dr. Kallistratos je zamijetio i nekoliko ograničenja studije kojima bi se trebali 'pozabaviti' oni koji će u budućnosti provoditi istraživanja na ovom području.
Treba istaknuti da je studija tek opservacijska. Također, treba voditi računa o tome da je pozitivan učinak na srce ispitanika imalo poslijepodnevno spavanje, a ne neke druge varijable. Kallistratos je uvjeren da se to događa jer je uzorak pada krvnog pritiska koji se događa poslijepodne sličan onome što ga pacijenti dožive tokom spavanja noću.
Nadalje, simptomi hipertenzije među ispitanicima su bili vrlo dobro kontrolirani, zbog čega bi u buduća istraživanja bilo zanimljivo uključiti i sudionike čiji se visoki pritisak ne kontrolira tako kvalitetno. Naime, dr. Kallistratos vjeruje da bi se kod njih tokom poslijepodnevnog sna moglo zabilježiti još veće smanjenje krvnog tlaka.
Treba napomenuti i da je drijemanje korisnije od običnoga poslijepodnevnog odmaranja. Kallistratos kaže da je najveće snižavanje krvnog pritiska uslijedilo neposredno prije REM faze, što upućuje na to da treba uistinu utonuti u dubok san da bi se uočila razlika u smanjenju krvnog pritiska.
- Nažalost, poslijepodnevno spavanje je navika koja danas predstavlja privilegiju za veliki dio ljudi koji svakodnevno rade od devet do pet ili kasnije, a i dnevna rutina je intenzivnija - kazao je Kalistratos.
