Elon Musk jedan je od najzanimljivijih likova u Silicijskoj dolini, a mediji obožavaju obje njegove kompanije.

Naime, i Tesla Motors i SpaceX spadaju u kategoriju onih kompanija koje privlače medije, a njihova vrijednost i dalje raste jer u budućnosti bi mogle u potpunosti transformirati transportnu industriju.

Danas je "težak" 16,6 milijardi dolara i dok kod nekih drugih "wunderkinda" iz Silicijske doline možemo govoriti o uspjehu koji se dogodio preko noći, Elon Musk nije jedan od njih, piše Time.

Ovo je njegovih osam inovativnih poteza koje je povukao prije nego je postao milijarder.

Stvorio je i prodao svoju video igru kad je imao samo 12 godina

Radilo se o svemirskoj pucačini imena "Blastar" za koju vjerovatno niste ni čuli osim ako zaista pomno niste pratili industriju ranih osamdesetih. Muska su odmalena zanimali kompjuteri, a programirati je počeo sa samo devet godina.

Uglavnom, 1984. je u BASIC-u stvorio video igru čiji je izvorni kod prodao za 500 dolara i to je bio njegov prvi poslovni potez. Tvrdi da se radi o "beznačajnoj igri koja je i dalje bolja od Flappy Birda".

Radio je kao čistač kotlovnice u pilani

Nakon što je 1988. napustio Južnu Afriku, Musk je radio gomilu bezveznih poslova u Kanadi. Prema biografiji koju je napisala Ashlee Vance, Musk je radio kao na farmi svog rođaka u Waldecku, a u Vancouveru je naučio koristiti motornu pilu.

Nakon posjeta zavodu za zapošljavanje, tražio je najbolje plaćeni posao, a radilo se čišćenju kotlovnice u jednoj pilani. Radilo se o 18 dolara po satu (solidna satnica u 1989.), ali i groznom i napornom poslu koji je uključivao nošenje zaštitnog odijela, puzanje i zavlačenje u uske prostore i lopatanje otpada na izuzetno visokim temperaturama.

Vješto je iskemijao stažiranje u banci

Nakon što se s bratom Kimbalom vratio u Kanadu, braća su počela proučavati privrednike s kojima su se željeli upoznati i telefonski ih zivkati pozivajući ih na ručak. I dok bi neki na ove neželjene pozive reagirali negativno, Musk je imao sreću i stupio u kontakt s Peterom Nicholsonom iz Bank of Nova Scotia koji je bio impresioniran njegovom inicijativom.

Kada ih je upoznao, Nicholson je bio toliko oduševljen Muskom da mu je postao mentor i ponudio ljetno stažiranje u banci za 14 dolara po satu.

Da dodatno zaradi, prodavao je kompjutere iz svoje studentske sobe

Tokom pohađanja univerziteta Queens u Ontariju, Musk je imao unosan posao sa strane. Prodavao je dijelove i sastavljene kompjutere, a "ured" je imao u studentskoj sobi. Sastavljao je konfiguracije kolegama s faksa ovisno o njihovim potrebama.

"Ako njihovi kompjuteri nisu radili ili imala virus, popravljao bih ih. Znao sam riješiti svaki problem", opisao je svoja iskustva.

Stanarinu je plaćao tako što je svoju kuću pretvorio u klub

Nakon što se 1992. prebacio na univerzitet u Pennsylvaniji, Musk je kvalitetno iskoristio svoje poduzetničke instinkte. S prijateljem se uselio u kuću bratstva. Tokom sedmice bi učili, ali tokom vikenda kuća bi postajala klub. Preciznije, točionica alkohola. Prekrili bi prozore vrećama za smeća, a Musk koji nikada nije bio veliki cuger (povremeno votka i Cola), ostajao bi trijezan kako bi stvari držao pod kontrolom. Održavao bi tulume i naplaćivao ulaz.

"Tako sam plaćao studiranje. U jednoj noći bih zaradio dovoljno za mjesečnu stanarinu", rekao Musk. Štoviše, znao je čak nagovoriti vlastitu majku Maye da radi na ulazu.

Napustio faks i započeo vlastiti startup

Iako je pred njim bila sjajna akademska budućnost, Musk je odustao od daljnjeg studiranja i zaključio da se veća zarada krije u internetu. Ispisao se s faksa i 1995. s bratom pokrenuo Zip2, kompaniju koju bismo najpreciznije mogli opisati kao online ekvivalent žutim stranicama. Kako bi započeli biznis, on i njegov brat iskoristili su 28 hiljada dolara s očevog računa.

Milioner je postao četiri godine kasnije

On i njegov brat 1999.prodali su Zip2 kompaniji Compaq koji su bili vodeći proizvođač PC sistema sve dok ih 2002. nije preuzeo HP. Radilo se o iznosu od 307 miliona dolara, a Muskovi su na račun spremili 22 miliona dolara.

A onda je počeo pametno ulagati

Nedugo nakon prodaje Zip2, Musk je investirao vlastitih 12 miliona dolara i postao jedan od osnivača X.coma koji je zamišljen kao budućnost internetskog bankarstva. Ranih 2000-tih godina ovog vijeka, X.com se spojio sa suparničkim Confinityjem i dvije kompanije pretvorile su se u novu koja je nosila naziv PayPal. Kao većinski dioničar, Musk je nakon mnogo navlačenja maknut s mjesta izvršnog direktora, a PayPal je u julu 2002. prihvatio ponudu eBaya iako se Musk tome protivio. Radilo se o iznosu 1,5 milijardi, a Musk je postao bogatiji za 180 miliona dolara.ž

Danas je jedan od najbogatijih ljudi svijeta, a njegove ideje u raznim sferama društva smatraju se revolucionarnim.