Vanmaterična trudnoća (ektopična) dešava se izvan maternice jer se oplođena jajna ćelija implantira na mjestu koje ne podržava rast.
Hitno stanje
Vanmaternična trudnoća najčešće se desi u jajovodu (struktura koja povezuje jajnike i maternicu), a rjeđe se može desiti i u jajniku, trbušnoj šupljini ili grliću maternice.
Trudnoće se ne mogu nastaviti ako su ektopične jer je samo maternica namijenjena za nošenje trudnoće.
Ektopična trudnoća može postati opasna po život, pogotovo ako pukne jajovod. To se naziva ruptura vanmaternične trudnoće i može uzrokovati ozbiljno krvarenje, infekciju i ponekad smrt, što je hitno medicinsko stanje.
Simptomi trudnoće
Oplođeno jajašce treba putovati niz jajovode i ugraditi se u zid maternice, gdje se može razviti. U vanmaterničnoj trudnoći, jajašce se implantira u jednu od struktura na putu. Najčešće se to može dogoditi unutar jajovoda. Ovdje se događa većina vanmaterničnih trudnoća, oko 90 posto.
Rani simptomi vanmaternične trudnoće mogu biti vrlo slični tipičnim simptomima trudnoće. Međutim, tokom vanmaternične trudnoće mogu se osjetiti dodatni simptomi, uključujući vaginalno krvarenje, bol u donjem dijelu trbuha, zdjelici i donjem dijelu leđa, vrtoglavicu ili slabost.
Ako dođe do puknuća jajovoda, bol i krvarenje mogu biti dovoljno jaki da izazovu dodatne simptome što može uključivati nesvjesticu, nizak krvni pritisak (hipotenzija), bol u ramenu, rektalni pritisak ili probleme s crijevima.
Kada jajnik pukne, može se osjetiti iznenadna, oštra bol u donjem dijelu trbuha.
Faktori rizika
U većini slučajeva, stanja koja usporavaju ili blokiraju kretanje jajne stanice niz jajovod uzrokuju vanmaterničnu trudnoću. To se može dogoditi jer postoji ožiljno tkivo, priraslice ili upala od prethodne operacije zdjelice, jajovodi su oštećeni, naprimjer od spolno prenosive infekcije ili su nepravilnog oblika, postoji izraslina koja blokira jajovod.
Nekoliko je faktora rizika koji bi mogli povećati šanse za razvoj izvanmaternične trudnoće. To su prethodna vanmaternična trudnoća, historija upalne bolesti zdjelice, infekcije koja može uzrokovati stvaranje ožiljnog tkiva u jajovodima, maternici, jajnicima i grliću maternice, hirurški zahvat na jajovodima (uključujući podvezivanje jajovoda) ili na drugim organima u području zdjelice, historija neplodnosti, liječenje neplodnosti in vitro oplodnjom (IVF), endometrioza, spolno prenosive infekcije, intrauterini uložak na mjestu u trenutku začeća, historija pušenja duhana.
Rizik također raste i s godinama. Žene starije od 35 godina imaju veći rizik za razvoj ektopične trudnoće od mlađih od 35 godina.
Kada je u pitanju vanmaternična trudnoća, iskustva govore da do 50 posto ljudi koji dožive vanmaterničnu trudnoću nemaju ni jedan od gore navedenih faktora rizika.
Liječenje i dijagnoza
Pregled zdjelice može pomoći liječniku da identificira područja boli, osjetljivosti ili mase u jajovodu ili jajniku. Međutim, za završnu dijagnozu vanmaternične trudnoće potrebni su dodatni testovi.
Test za trudnoću – liječnik će naručiti analizu krvi na ljudski korionski gonadotropin (HCG) kako bi se potvrdila trudnoća. Razina ovog hormona raste tokom trudnoće. Ovaj krvni test može se ponavljati svakih nekoliko dana sve dok ultrazvučno testiranje ne potvrdi ili isključi vanmaterničnu trudnoću, obično oko 5 – 6 sedmica nakon začeća (kada se otkriva vanmaternična trudnoća).
Transvaginalni ultrazvuk – omogućuje liječniku da vidi tačno mjesto trudnoće. Koristi zvučne valove za stvaranje slika maternice, jajnika i jajovoda i šalje slike na obližnji monitor. Ultrazvuk abdomena, pri kojem se ultrazvučna sonda pomiče preko trbuha, može se koristiti za potvrdu trudnoće ili procjenu unutarnjeg krvarenja.
Ostale krvne pretrage – napravit će se kompletna krvna slika kako bi se provjerila anemija ili drugi znakovi gubitka krvi.
Oplođeno jajašce se ne može normalno razviti izvan maternice. Kako bi se spriječile komplikacije opasne po život, potrebno je ukloniti ektopično tkivo. Ovisno o simptomima i kada se otkrije vanmaternična trudnoća, to se može učiniti uz pomoć lijekova, laparoskopske hirurgije ili klasične hirurgije.
Lijekovi
Rana vanmaternična trudnoća bez nestabilnog krvarenja najčešće se liječi lijekom koji se zove metotreksat, koji zaustavlja rast stanica i otapa postojeće stanice. Lijek se daje injekcijom.
Vrlo je važno da dijagnoza vanmaternične trudnoće bude sigurna prije nego što se krene s ovim tretmanom. Nakon injekcije, liječnik će naručiti još jedan test humanog korionskog gonadotropina (HCG) kako bi se utvrdilo koliko dobro liječenje djeluje i trebate li još lijekova.
Laparoskopski zahvati
Salpingostomija i salpingektomija dvije su laparoskopske operacije koje se koriste za liječenje nekih vanmaterničnih trudnoća. U tim se zahvatima pravi mali rez na abdomenu, blizu ili u pupku. Nakon toga, liječnik koristi tanku cijev opremljenu lećom kamere i svjetlom (laparoskop) za pregled područja jajovoda.
Kod salpingostome, vanmaternična trudnoća se uklanja te se ostavlja jajovod da zacijeli sam. Kod salpingektomije uklanjaju se i vanmaternična trudnoća i jajovod.
Odabrana procedura ovisi o količini krvarenja i oštećenja te o tome je li jajovod pukao. Također je važan faktor je li drugi jajovod normalan ili pokazuje znakove prethodnog oštećenja.
Hitna operacija
Ako vanmaternična trudnoća uzrokuje jako krvarenje, možda će biti potrebna hitna operacija. To se može učiniti laparoskopski ili kroz abdominalni rez (laparotomija). U nekim slučajevima može se spasiti jajovod, međutim obično se puknuti jajovod mora ukloniti.
