Da su bebe čudesne i pametne dušice dokazuje još jedno istraživanje koje kaže kako one stare svega sedam mjeseci, iz tona glasa članova porodice mogu raspoznati njihovo raspoloženje. Ovo novo otkriće vrlo je važan evolucijski dokaz važnosti emocionalne inteligencije.
I bebe imaju svoju taktiku
Ono što je najnovije istraživanje otkrilo jest da bebe koriste slične taktike pri razlikovanju glasova kao odrasli, dokazali su britanski istraživači.
Kako bi otkrili kada bebe počnu koristiti te mehanizme odraslih osoba, naučnici su proučavali novorođenčad od četiri do sedam mjeseci starosti. Sjedeći udobno u krilu majki, bebe su slušale snimke glasova govora, ali i zvukove bez riječi.
Istovremeno su medicinski aparati pratili koji dio mozga troši najviše kisika, a u namjeri da utvrde koji se dio bebina mozga aktivira kada ona čuje neki zvuk.
Bebe stare četiri mjeseca nisu reagirale onim dijelom mozga kojim reagiraju odrasli, ali oni maleni stari sedam mjeseci jesu. Zaključak je da bebe u dobi od samo sedam mjeseci mogu procesuirati svaki zvuk ili govor, baš kao i odrasli.
U sljedećem stadiju istraživanja naučnici su ljudskim glasovima dodali određene emocije. Govornici su s afektacijom pričali o raznim osjećajima, a mozgovi sedmomjesečnih beba ponovno su reagirali baš poput onih odraslih.
Najjače su bebe reagirale na bijesne zvukove, dok su najviše uživale uz blage i nježne riječi. Sve zajedno ide u prilog tepanju koje odrasli često koriste kada se obraćaju bebama.
Razlikovanje zvukova
Takvo gugutanje obično je sporo u tempu, sa nizom povišenih i sniženih, gotovo pjevnih tonova, te toplo i pozitivno. Osim što pomaže u razvoju govora, sada znamo da tepanje posebno povoljno djeluje na bebin mozak.
Sposobnost beba da u tako ranoj dobi procesuiraju zvukove veselja i ljutnje vjerovatno je evolucijski određena. Bijes signalizira mozgu da se radi o potencijalnoj prijetnji, dok prijateljski glas pomaže bebi da uči o svijetu i životu, odnosno pomaže joj u razvoju.
Bilo je poznato
Ranija istraživanja pokazala su kako bebe razvijaju privrženost određenom glasu, najčešće majčinom jer ga najviše čuju, još i prije nego što su se rodile. Isto tako znamo da bebe stare svega nekoliko dana više vole poznati ljudski glas nego bilo koji drugi zvuk te mogu razlikovati majčin glas od glasa neke druge ženske osobe.
