Može li se umrijeti od sendviča s puterom? Ne, reći će svi. Međutim, danas je sve više alergija svih vrsta, tvrdi dr. Scott Sicherer, pedijatar, specijalista za liječenje alergija na univerzitetu Mount Sinai. Mada je još nepoznato šta uzrokuje ovaj rastući trend, veliki broj eksperata smatra da se može pripisati tzv. "higijenskoj hipotezi".

Riječ je o modernom načinu života koji podrazumijeva manjak izloženosti klicama nefiltrirane vode, prljavštine, životinja, što može dovesti do pretjerane reakcije imunološkog sistema čovjeka na štetne tvari.

Kao rezultat toga, čak i bezazlena reakcija na kikiriki može uzrokovati prekomjernu odbrambenu reakciju organizma. s obzirom na to da pretjerena reakcija imunoloških ćelija može dovesti do oslobađanja histamina i drugih upalnih tvari, dolazi do pojave osipa, svrbeži i proljeva, a u težim slučajevima, čak i do po život opasne anafilaksije.

Mada redovna izloženost relativno štetnim bakterijama može doprinijeti manjoj podložnosti alergijama, niko, niti jedan medicinski ekspert, ne bi mogao stati u potpunu odbranu i zagovaranje ovakvog mišljenja, s obzirom na to da bi to zasigurno značilo vraćanje u dane kada su svijetom harali kolera i crijevni paraziti.

Kako smanjiti rizik

Logično je da ćemo se zapitati kako se nositi sa rizicima današnjice kada je u pitanju alergija na hranu? Na svu sreću, kao roditelj možete poduzeti korake za reduciranje rizika razvoja alergije na hranu kod svog djeteta.

Prvi korak koji u tom smislu treba poduzeti jeste da utvrdite historiju sklonosti ka alergijama u svojoj porodici. "Ukoliko je u vašoj porodici bilo slučajeva alergija i vaše je dijete izloženije ovom riziku," tvrdi dr. Sicherer.

Ukoliko majka pati od alergija i astme, pedijatar će predložiti poseban režim ishrane za dijete, te će tako savjetovati da se u ishranu nešto kasnije uključi hrana koja je potencijalni uzročnik alergije, kao što su orasi i jaja, te da se umjesto toga postepeno uključe namirnice koje spadaju u niskoalergijske, kao što su mrkva i riža.

Naši ljekari će vam dati savjet da sa uvođenjem čvrste hrane sačekate do navršenih šest mjeseci vaše bebe, a to pravilo prihvatili su i američki pedijatri koji su dosad preporučivali da se to počne sa navršena četiri mjeseca.

Naime, brojne su studije potvrdile da će se na taj način značajno smanjiti rizik razvoja alergija kod djece. Što se tiče vaše ishrane dok dojite, preporučujemo vam da se posavjetujete sa svojim ljekarom.

Kako reagirati

U slučaju blažih alergija, kao što je stomačna alergija ili osip, pažljivo pratite situaciju sa alergijom kod svog djeteta i u slučaju pogoršanja odmah potražite ljekarsku pomoć. U ovakvim slučajevima djetetu može pomoći odgovarajuća doza antihistamina.

Ukoliko kod djeteta primijetite jaku alergijsku reakciju (kao što je otok grla, usana ili gubitak svijesti), odmah pozovite službu hitne pomoći. Posavjetujte se sa ljekarom, jer možda biste pri ruci uvijek trebali imati odgovarajući antihistaminik u obliku injekcije.

Ukoliko smatrate da vaše dijete ima alergiju na hranu, posavjetujte se sa ljekarom koji će vas uputiti pedijatru - specijalisti za alergije koji će najvjerovatnije napraviti jedan od dva testa: klasični test ubrizgavanja male količine alergena u kožu i praćenje reakcije ili testiranje krvi na osnovu kojeg se vrši testiranje antitijela povezanih sa alergijama.

Alergijski testovi

Naravno, treba imati na umu da su alergijski testovi daleko od savršenih, pojašnjava doktor medicine Hugh Sampson, direktor Jaffee instituta za alergije na Univerzitetu Mount Sinai.

Jer, vrlo je moguće da vaše dijete ima alergiju, a da test to ne pokaže, ili čak da test pokaže da vaše dijete ima blagu alergiju na određenu vrstu hrane, čak i ako može jesti tu hranu bez ikakvih problema. Stoga su dijagnostički testovi najučinkovitiji kod utvrđivanja mogućih alergija.

Drugu alternativu u utvrđivanju alergija na hranu predstavlja razgovor sa vašim pedijatrom o simptomima koje ste uočili kod djeteta.

Kada spoznate da je vaše dijete alergično na određenu hranu, najbolje je da je u potpunosti izbjegavate.

Ukoliko se, ipak, desi da vaše dijete pojede hranu koja izaziva alergiju, najbolje je da se pridržavate plana djelovanja u takvim situacijama koji će vam obezbijediti ljekar, što najčešće podrazumijeva ublažavanje simptoma pomoću antihistamina ili injekcije epinephrine, u zavisnosti od jačine simptoma.

"Hoću to što jedu druga djeca!"

Izbjegavanje alergijske hrane je veoma zahtjevan zadatak za majke. Amerikanke su u povoljnijem položaju jer je njihova Agencija za hranu i lijekove (FDA) u januaru 2006. godine naložila obilježavanje svih namirnica na način koji propisuje da se navedu svi sastojci koji sadrže "osam glavnih alergenskih namirnica".

Majke moraju biti uporne u objašnjavanju svom djetetu ograničenja kada je u pitanju ishrana izvan kuće. Ukoliko svom djetetu branite da jede ono što druga djeca mogu jesti, to za dijete može biti istinski uznemirujuće.

Zasigurno će biti situacija kao što su rođendanske zabave kada će ovakvi problemi doći do punog izražaja. Pokušajte i u takvim prilikama osigurati alternativu za vaše dijete. Upoznajte i nastavnike u školi sa ovim problemom, jer tako ćete na najbolji način zaštititi svoje dijete.

Ipak, dobra vijest

Ohrabrujuća je vijest da većina alergija na hranu kod djece iščezava kada ono navrši pet godina. Istina je da alergija na mlijeko, jaja, žitarice i soju nestaje gotovo u potpunosti.

No, prije nego što u jelovnik unesete namirnice koje izazivaju alergiju kod vašeg djeteta, obavezno se posavjetujte sa ljekarom, jer možda će ipak biti potrebno obnoviti testove.

Preporuka američkih pedijatara

Američka akademija pedijatara ne daje zvaničnu zajedničku preporuku za svu djecu, ali ukoliko su članovi vaše porodice skloni alergijama na hranu, brojni eksperti sugeriraju sljedeći vremenski raspored uvođenja čvrste hrane nakon navršenih šest mjeseci vaše bebe.

* Nakon navršenih šest mjeseci: riža, meso, povrće (izuzev graška i graha), voće i sokovi izuzev citrusa;

* Nakon navršene godine: mlijeko, žitarice, citrus i mahunarke;

* Nakon navršene dvije godine: jaja;

* Nakon navršene tri godine: kikiriki puter, riba i školjke.

Simptomi alergije na hranu

Pravovremeno uočavanje alergijske reakcije je pola dobijene bitke. Tako neki od simptoma koji se gotovo uvijek javljaju nekoliko minuta nakon unošenja hrane koja izaziva alergiju mogu biti:

* Mučnina;

 * Povraćanje;

* Proljev;

* Svrbež (u grlu, ustima, očima, na koži, i/ili ušima);

* Otok usana (osip ili jedna vrsta ekcema);

* Otok grla (poteškoće sa gutanjem ili disanjem);

* Otok jezika;

* Bol u prsima;

* Nesvjestica;

* Iznenadno bljedilo ili modrina, gubitak svijesti.