Tehničke izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) dočekane su s velikim oduševljenjem u Sarajevu, a s velikim negodovanjem u Banjoj Luci i Mostaru.Ipak, niti jedni niti drugi se nisu bavili suštinom ovih izmjena, a to je da u oktobru ove godine, ukoliko se izbori uopće održe zbog blokada SNSD-ovog ministra finansija Srđana Amidžića, Bosnu i Hercegovinu čeka još jedan netransparentan izborni proces.<h2>Zaživjeti u praksi</h2>Naime, prema Šmitovim izmjenama Izbornog zakona, u ovom izbornom procesu će se koristiti tehnologije kao što su skeneri samo kao pilot-projekt na određenom broju biračkih mjesta kako bi se vidjelo kako to funkcionira u praksi te kako bi mogli zaživjeti u praksi do općih izbora 2026. godine.- Danom stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH Centralna izborna komisija BiH će, u skladu s relevantnim odredbama ovog zakona, definirati djelokrug primjene pilot-projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se ovi pilot-projekti realizirati na teritoriji Bosne i Hercegovine - navedeno je u izmjenama Izbornog zakona.Ipak, većina izbornih mjesta neće podrazumijevati upotrebu izbornih tehnologija koje se koriste u većini zemalja, da li kroz brojanje glasova ili kroz glasanje.Kada se uzme u obzir šta se radilo u prethodnom periodu, kada se samo na ponovljenim izborima u Doboju 2021. godine utvrdilo da je Sanja Vulić dobila oko 17.500 glasova manje u odnosu na poništene, jasno je da će stranačke mašinerije imati na većini biračkih mjesta i dalje dovoljno prostora da rade šta god požele.Također, ako se zna da će ubuduće predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike imenovati Centralna izborna komisija BiH, to će u praksi značiti više od 10.000 osoba pod direktnog kontrolom tijela u kojem se nalaze nekadašnji savjetnici političara, jasno je da to otvara daljnji manevarski prostor za određene prevare.<h2>Bliski strankama</h2>Pitanje je i na koji način će CIK uspjeti pronaći toliki broj osoba jer su i ranije postojali problemi oko toga, kada su stranački članovi biračkih odbora u posljednji tren odustajali od tih mjesta, a bila je riječ o dosta manjem broju ljudi.Naravno, tada su nerijetko imenovani ispred općinskih izbornih komisija ljudi koji su bili bliski strankama, jer „čija je općina, njegova je i izborna komisija“ i na taj način su stranke imale više članova odbora na jednom biračkom mjestu.

Više od 10.000 članova biračkih odbora će imenovati institucija u kojoj se nalaze bivši savjetnici političara

Tehnologija tek na nekoliko biračkih mjesta: Bez skenera na izborima u oktobru

Od početka ove godine u Kantonu Sarajevo je evidentirano osam krivičnih djela koji podrazumijevaju upotrebu vatrenog oružja, ali sve češće su i upotrebe bombi.Sedam slučajeva je upotrebe vatrenog oružja je procesuirano i pronašli su se osumnjičeni, uz manju ili veću ulogu MUP-a KS. Često je MUP-u KS u lociranju pomagala i OSA, koja je reagovala kad god se to od njih tražilo.Da je sigurnosna situacija u Sarajevu zabrinjavajuća, a ne da je to samo subjektivni osjećaj, kako to kaže ministar unutrašnjih poslova KS Admir Katica, da MUP KS ne radi dobro svoj posao, a ne „da bi se kao društvo, trebali bi se više baviti odgovornošću tužilaštava, ustanova za izvršenje krivičnih sankcija, sudova, centara za socijalni rad i odgojnih institucija koje bi trebale odgovoriti na pitanja zašto se pojedinci devijantno ponašaju, zašto su na ulici, zašto je zakazala porodica kao osnovna ćelija društva, zašto ne postoji saobraćajna kultura i tako dalje“, svjedoče i tri slučaja koja su se desila ove godine gdje su evidentirani veliki propusti MUP-a KS.<h2>Ratovi saopćenjima</h2>Prvi se desio u februaru ove godine kada je Benjamin Spahović izašao iz zatvora. Naime, on je 2022. godine osuđen, a tada je, između ostalog, dobio trogodišnju zabranu upravljanja vozilom. No, javnost je bila uznemirena time što je on odmah po izlasku iz zatvora objavio snimak na kojem upravlja vozilom.Tada je Benjamin Spahović posvađao MUP KS i Općinski sud u Sarajevu, koji su ušli u ratove saopćenjima. Iz MUP-a KS su tvrdili da im Sud nije dostavio akt kojim je Spahoviću izrečena zabrana upravljanja vozilom, što je Sud demantovao.- Izvod podataka iz pravosnažne sudske odluke Općinskog suda Sarajevo nadležnoj Policijskoj upravi je dostavljen putem MUP-a Kantona Sarajevo koji je ovaj izvod zaprimio 30. septembra 2022. godine. U izvodu je naveden zakonski naziv krivičnog djela, te vrsta, visina i vrijeme trajanja kazne kao i podaci o sigurnosnim mjerama - navela je tada za portal „Avaza“ Amra Hodžić, portparolka Općinskog suda Sarajevo.Drugi veliki propust je da od 17. marta pripadnici MUP-a KS još uvijek nisu uhapsili odgovornog za ranjavanje 17-godišnjaka, sina jednog sarajevskog ugostitelja, u Starom Gradu. Kako je ranije „Avaz“ pisao na lokaciji gdje se desio nemili događaj postoji videnadzor.<h2>Slučajevi bacanja bombi</h2>Najveći debakl se desio sa hapšenjem osumnjičenih za bacanje dvije bombe na području Starog Grada, od kojih je jedna završila na kući načelnika Irfana Čengića. MUP KS je tražio od OSA-e da locira Benjamina Aganovića i Mirzu Hasanbegovića i činilo se da će brzo biti sankcionisani odgovorni, no desio se veliki fijasko.Osumnjičeni su na ročištu sve vrijeme insistirali da se pogleda videonadzor, koji potvđuje da su se nalazili u svojoj kući dok su se nemili događaji dešavali. Niko, pa ni kriminalci, što dvojica osumnjičenih i jesu (višestruki prestupnici) ne bi insistirao na videonadzoru ukoliko ga to kompromitira.Na kraju je, prema informacijama „Avaza“ i provjeren videonadzor te utvrđeno da su govorili istinu i oni su pušteni na slobodu.- Sud je utvrdio da nije postojao nijedan dokaz koji bi ukazivao na osnovanu sumnju da su počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret – rekla je za „Avaz“ portparolka Općinskog suda u Sarajevu Amra Hodžić.Tako se bombaši već pet dana slobodno šetaju ovim gradom. Pitanje koje se postavlja je na osnovu kojih informacija je MUP KS tražio od OSA-e da locira navedene osobe.Ono što je jasno kroz ova tri slučaja je da nije sve do tužilaštava, sudova, novinara koji „dezinformišu javnost“, nego je nešto i do MUP-a KS, a najmanje što može uraditi ministar Katica i komesar Fatmir Hajdarević, ukoliko ne žele podnijeti ostavku, da bar priznaju svoje greške i kažu da sigurnosna situacija i nije tako bajna.

Pitanje koje se postavlja je na osnovu kojih informacija je MUP KS tražio od OSA-e da locira navedene osobe

"Sarajevski MUP pomalo tup": Ko je kriv što su "bombaši" pušteni na slobodu

Iako su u početku često relativizirane, američke sankcije su dale rezultate i sada političari razmišljaju o tome kako će dobiti plaće, a privredni subjekti pod sankcijama kako će poslovati.Razlog za to je što su banke odlučile zatvoriti račune onima koji su završili na crnoj listi, jer u slučaju poslovanja s takvim osobama i oni bi rizikovali da završe na istoj listi.Što se tiče američkih sankcija koji trenutno obnašaju političke funkcije na crnoj listi je ubjedljivo najviše funkcionera SNSD-a.Najviši funkcioneri ove stranke i osobe koje obnašaju najviše funkcije Milorad Dodik i Željka Cvijanović su na crnoj listi, kao i jedan od najiskusnijih državnih parlamentaraca Nikola Špirić. Premijer RS Radovan Višković se također nalazi na ovoj neslavnoj listi, kao i ministri iz njegove Vlade Miloš Bukejlović i Alen Šeranić.<h2>Nakon crne liste do funkcije</h2>Na crnoj listi se nalazi i predsjedavajuća Vijeća naroda RS Srebrenka Golić te odbornik u Skupštini Općine Lopare Savo Cvijetinović. Igor Dodik u trenutku kada je završio na crnoj listi nije obnašao niti političke niti stranačke funkcije, a u međuvremenu je postao organizacioni sekretar SNSD-a.Jedini političar iz Ujedinjene Srpske na ovoj listi je ujedno i njen predsjednik Nenad Stevandić, a identična situacija je i kod Socijalističke partije, čiji je predsjednik Petar Đokić također sankcioniran.HDZ BiH na američkoj crnoj listi ima jednog funkcionera, a riječ je o bivšem predsjedniku Federacije BiH i aktuelnom dopredsjedavajućem Predstavničkog doma PSBiH Marinku Čavari.Pravosnažno osuđeni bivši premijer FBiH i nekadašnja velika nada Bakira Izetbegovića Fadil Novalić je također dio ove neslavne liste. Asim Sarajlić (SDA) je u trenutku objavljivanja sankcija bio delegat u Domu naroda PSBiH, no više ne obnaša niti stranačke niti političke funkcije. Ista situacija je i sa tadašnjim sekretarom SDA Amirom Zukićem.Tadašnji predsjednik PDA Mirsad Kukić je sankcioniran od strane SAD, ali se brzo nakon toga povukao sa mjesta predsjednika stranke.<h2>Pomaganje ratnom zločincu</h2>Što se tiče SDS-a, to je jedina stranka koja je na ovoj listi i tamo se nalaze već 20 godina. Osim toga, načelnik Sokoca Milovan Cicko Bjelica je stavljen na ovu listu kada i njegova stranka, i to zbog, kako je tada navedeno, pomaganja tada odbjeglom, a sada osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.Osim toga, na ovoj listi su i brojne osobe koje su stranke imenovale na različite funkcije, poput Osmana Mehmedagića Osmice (SDA) i Branislav Okuka (SNSD).Ono što je interesantno je to da iako SNSD trenutno ima daleko više funkcionera na crnoj listi, jedina stranka kojoj je ugroženo egzistiranje je SDS, baš zbog toga što se ne zna kako finansirati kampanju, kako podnijeti finansijski izvještaj CIK-u i izvršiti one obaveze koje su predviđene Izbornim zakonom BiH.

Jedini političar iz Ujedinjene Srpske na ovoj listi je ujedno i njen predsjednik Nenad Stevandić

Funkcioneri sedam stranaka na crnoj listi: Najviše ih ima SNSD, četiri partijska predsjednika sankcionirana

Da je demografija sve više neumoljiva u BiH nije više potrebno da pokazuju ni popisi stanovništa, kojih nije bilo već 11 godina. Tome svjedoče svakodnevne situacije oko nas da neko nama blizak napušta državu.Jedan od primjera je i onaj koji je zabilježio jutros i novinar "Dnevnog avaza" da na autobuskoj liniji koja povezuje dva najveća grada u BiH - Sarajevo i Banju Luku uopšte nema putnika. Jedino društvo od autobuske stanice u Sarajevu našem novinaru bili su vozač i kondukter.

Jedino društvo od autobuske stanice u Sarajevu našem novinaru bili su vozač i kondukter

Video / Ko ode zadnji nek ugasi svjetlo: Na autobuskoj liniji između dva najveća grada u BiH jedan putnik

Već danima slušamo jadikovku političara koji su ostali bez računa u bankama zbog američke crne liste.Osobe koje su relativizirale crnu listu sada su odjednom uznemirene, ali ne zbog nekih principijelnih razloga, nego zato što se njima direktno udarilo „na džep“.Tako banke ne žele da sarađuju s onima koji su crnolistaši, jer bi i one zbog toga mogle završiti na istoj listi, a samoprozvani borci za pravdu najavljuju da će je tražiti, ako treba, i u Sudu u Strazburu.Problem za njih predstavlja to što sada ne znaju kako će dobiti plaće, a niti institucije kako će im ih isplatiti. Onda se javila i „dežurna pravednica“ u Predstavničkom domu PSBiH Sanja Vulić (SNSD) kako bi odbranila stranačkog šefa i ljude oko njega. Nazvala je ovo „ubijanjem ljudi“, a onda najavila da će šest zastupnika u Predstavničkom domu odvojiti po 1.000 KM od plaća za crnolistaše ili, pojednostavljeno rečeno - „sergijom protiv crne liste“.Ono što je evidentno je da vlada veliki strah, i to ne samo kod političara nego i kod kompanija koje su na ovoj listi. Postavlja se pitanje kako će obavljati svoje poslovanje, isplaćivati plaće i sve ono što im je potrebno.Pitanje koje se postavlja jeste da li bi se našle na listi i pošte ukoliko bi se preko njih isplaćivale plaće, no i u tom slučaju postoji problem s isplaćivanjem doprinosa, a na drugoj strani to nije ni od kakve koristi ni pravnim licima.Iako neke osobe više nisu na funkcijama, one su i dalje u problemu, jer im je ugroženo bilo kakvo poslovanje.Bilo kako bilo, američke sankcije su napravile tektonske poremećaje na političkoj sceni u BiH, naročito jer je riječ o periodu od nekoliko mjeseci pred izbore, a neki bi upravo zbog toga mogli i završiti političku karijeru te se prvi put početi baviti nečim što ne podrazumijeva parazitiranje na budžetskim milionima.

Neki bi mogli završiti političku karijeru i okrenuti se nečemu što ne podrazumijeva parazitiranje na budžetskim milionima

Milorad Dodik, Osman Mehmedagić Osmica i Dijana Kajmaković

Borba za plaće

Prema informacijama do kojih je „Avaz“ došao iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH u prethodnih pet godina izrečeno je čak 150 disciplinskih mjera za nosioce pravosudnih funkcija. Neki su kažnjeni i više puta, naročito kada je riječ o manjim prekršajima i to smanjenjem plaće, dok su neki kažnjeni zbog kršenja više članova Zakona o VSTV-u. Najviše disciplinskih mjera je izrečeno prema sudijama – njih 97. Predsjednici sudova su sankcionisani 14 puta, a stručni saradnici pet puta. Tužioci su sankcionisani 28 puta, a glavni tužioci osam puta.<h2>Nemar i nepažnja</h2>Iz VSTV-a BiH su za “Avaz” otkrili da su čak 53 mjere u prethodnih pet godina izrečene zbog neopravdanog kašnjenja u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili zbog bilo kakvog drugog ponovljenog nepoštivanja dužnosti sudije (čl. 56, tačka 8 Zakona o VSTV-u).Zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti izrečeno je 46 disciplinskih mjera (čl 56, tačka 8).Očigledno kršenje obaveze ispravnog postupanja prema strankama u postupku, njihovim pravnim zastupnicima, svjedocima ili drugim osobama iz člana 56, tačke 3 Zakona o VSTV-u sankcionirani je jednom u prethodnih pet godina i to 2022. godine.

Podaci VSTV-a za posljednjih pet godina: Kažnjeno čak 150 sudija i tužilaca!

Član 56, tačka 9 Zakona o VSTV-u koja navodi prekršaj donošenja odluka kojima se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano krše pravila postupka dva puta je VSTV sankcionirao.Dvije kazne su evidentirane zbog upuštanja u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima tužioca (član 56, tačka 16), kao i zbog namjernog davanja lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća (član 56, tačka 19).Zbog ponašanja u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije (član 56, tačka 22) izrečeno je šest disciplinskih mjera. Povreda načela nepristrasnosti (član 56, tačka 22) u posljednjih pet godina sankcionirana je jednom, a propuštanje da se traži svoje izuzeće od postupanja po predmetima kada postoji sukob interesa šest puta (član 57, tačka 7).Radi nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti (član 57, tačka 8) izrečeno je 13 disciplinskih mjera, a zbog neopravdanog kašnjenja u provođenju radnji u vezi s vršenjem dužnosti tužioca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepoštivanje dužnosti tužioca (član 57, tačka 9) njih pet.<h2>Miješanje u postupanje sudije ili tužioca</h2>Evidentirano je i jedno miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti (član 57, tačka 12) te pet slučajeva neizvršavanja uputstava nadređenog tužioca, ukoliko takvo uputstvo ne znači kršenje zakona (član 57, tačka 15).VSTV je izrekao i jednu disciplinsku mjeru zbog upuštanja u aktivnosti koje su nespojive sa dužnostima tužioca (član 57, tačka 16) te tri zbog propuštanja, iz neopravdanih razloga, da se postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća.Jedan nosilac pravosudne funkcije je namjerno davao lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća (član 57, tačka 19).Zbog člana 57, tačka 22 Zakona o VSTV-u izrečene su četiri disciplinske mjere, a koje se tiču ponašanja u sudu ili tužilaštvo ili izvan njih, a koje šteti ugledu tužilačke funkcije. Evidentiran je i jedan slučaj iz člana 57, tačka 23, koji se odnosi na „bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet tužilaštva.

U prethodnih pet godina izrečeno je čak 150 disciplinskih mjera za nosioce pravosudnih funkcija

Otkrivamo zbog čega su sve sudije i tužioci sankcionirani u prethodnih pet godina

Javnost u svijetu je bila iznenađena nakon što je stranka turskog autokrate Redžepa Tajipa Erdoana doživjela debakl na lokalnim izborima.Erdoanova stranka je poražena u većini zapadnog dijela Turske, a opozicija je zadržala sve veće centre poput Istanbula, Ankare i Izmira.Svi značajni gradovi trenutno su u rukama opozicije.

Ono što je interesantno je da većina političara u BiH, kao ni ranije, nije se usudila da uputi niti jednu negativnu riječ prema aktuelnom predsjedniku Turske i njegovom načinu vladanja.- Prema prvim informacijama koje imamo, Ekrem Imamolu vodi u izbornoj utrci za gradonačelnika Istanbula. Čestitam i sa nestrpljenjem očekujem konačne rezultate – poručila je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te podijelila njihovu zajedničku fotografiju.<h2>Bez direktnih kritika</h2>No ona, kao niti njene stranačke kolege iz SDP-a, iako su imali određene odnose sa opozicijom koju predvodi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamolu, nisu nikada direktno kritikovali Redžepa Tajipa Erdoana.Naprotiv, neki političari su održavali i bliske odnose sa autokratskim režimom u Turskoj, pa je ministar odbrane Zukan Helez od zamjenika ministra iz Turske dobio spisak tzv. gulenovaca među visokim zvaničnicima u BiH.

Početkom prošlog mjeseca su se i članovi Predsjedništva BiH sastali sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom, a nakon toga su upućeni hvalospjevi za njegovu „sveukupnu pomoć državi BiH“.Ono što nije tajna su bliski odnosi SDA i njihovog predsjednika Bakira Izetbegovića sa predsjednikom Turske, pa stoga i ne čudi što se oni ne oglašavaju po tom pitanju. Dodatno, prema tvrdnjama dobro obavještenih izbora, u Turskoj se krije i jedan od aduta SDA Fikret Prevljak, za kojeg se spekulira da je pobjegao zbog straha od optužnice.<h2>Bliskost s Dodikom</h2>Posebno je interesantna i bliskost predsjednika RS Milorada Dodika sa Redžepom Tajipom Erdoanom, iako je svojevremeno govorio da bi na sportskim takmičenjima za BiH navijao jedino kada igraju protiv Turske.Ipak, Dodik je ploču promijenio nakon što je na visoke funkcije u Srbiji zasjeo Aleksandar Vučić, koji je nastojao, a i dalje nastoji održati dobre odnose sa svim velikim zemljama, pa tako i Turskom. Logika svakog režima u RS je da prati politiku Srbije.Tako se Milorad Dodik, kao osoba bliska Erdoanu, pojavio i na inauguraciji Erdoana.

Razlog za nedostatak reakcije u Sarajevu je svakako i pragmatizam, jer poznato da određen dio stanovništva gaji emociju prema Turskoj, a Redžep Tajip Erdoan je personifikacija svega toga. Ništa to nije drugačije od onog što se osjeća u Banjoj Luci prema Rusiji, a samim tim i Vladimiru Putinu.Također, jedan od razloga je to što Turska ima medije pod svojom kontrolom u Sarajevu, a koji su inače bliski i SDA. Kritikama na račun Turske svako rizikuje da bude „razapet“ od strane istih, kao što je autor ovih redaka bio kada je kritikovao neusvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Parlamentu Turske.&nbsp;

Da li bi Erdoan trebao biti proglašen nepoželjnim u Srebrenici: Godinama se obraća na godišnjicama, a sistemski negira genocid

Naslov teksta bio je vrlo tendencioznog naziva "Lažima protiv Turkiye".

Kada ima emocija i pragmatizma, onda racionalnosti svakako nedostaje. Svako ko se iole zalaže za demokratske vrijednosti bi trebao pozdravljati promjene, pogotovo ako one dolaze u nemogućim, autokratskim uslovima.No, trebali bi se sjetiti svi oni koji zbog pragmatizma ne kritikuju Erdoana, da bi upravo zbog toga to trebali raditi, kada se uzme u obzirom da je riječ o osobi koja je u Sarajevu propagirala antizapadnu retoriku.- Zapad postoji da bi podijelio i iscijepao muslimane. Želi ih podijeliti, iscijepati, a potom i progutati. Upravo vi ste i vi ćete biti najveća prepreka tome. Zato im ne trebamo dati tu priliku – govorio je Erdoan 2022. godine u predizbornom periodu, kada se pojavio kao jedan od aduta predizborne kampanje za Predsjedništvo BiH Bakira Izetbegovića.

Erdoanova stranka je poražena u većini zapadnog dijela Turske, a opozicija je zadržala sve veće centre poput Istanbula, Ankare i Izmira

Zašto u BiH niko ne smije pozdraviti demokratske promjene i debakl autokrate, Bakirovog i Dodikovog prijatelja, Erdoana

U Sudu BiH danas je održano ročište u predmetu protiv Admira Arnautovića Šmrka, a Sud BiH je ublažio mjere zabrane, potvrđeno je za portal "Avaza".Njemu će sada biti omogućeno kretanje na području Kantona Sarajevo, a na snazi ostaju zabrana putovanja i bit će dužan javljati se nadležnoj policijskoj upravi.Podsjećamo, Admir Arnautović Šmrk se nalazio u kućnom pritvoru od juna 2023. godine, a nakon što je pušten iz pritvora u Vojkovićima.

Admir Arnautović Šmrk se nalazio u kućnom pritvoru od juna 2023. godine

Ublažene mjere zabrane za Admira Arnautovića Šmrka

Povjerenje u bosanskohercegovačko pravosuđe dosta je poljuljano posljednjih godina zbog brojnih afera koje su se ticale osoba na visokim funkcijama. Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milan Tegeltija je na američkoj crnoj listi zbog korupcije. Ista se stvar desila i bivšoj glavnoj državnoj tužiteljici Gordani Tadić, ali i njenoj nekadašnjoj zamjenici Diani Kajmaković. Javnost je posebno postala uznemirena nakon hapšenja sada već suspendiranog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, nakon čega se počelo razmotavati klupko o dešavanjima u pravosudnim institucijama.<h2>Sudije “dominiraju”</h2>Iz VSTV-a BiH su otkrili za naš medij da je u prethodnih pet godina izrečeno čak 150 disciplinskih mjera za nosioce pravosudnih funkcija u BiH, od čega je najviše njih izrečeno prema sudijama - čak 97. Neki su kažnjeni više puta, i to smanjenjem plaće.Prema predsjednicima sudova u 2019. godini izrečene su dvije mjere, godinu kasnije tri, a u 2021. jedna mjera. Pretprošle godine su utvrđena tri prekršaja predsjednika sudova, a prošle čak pet.U prethodnih pet godina izrečene su tri mjere i za stručne saradnike. Protiv tužilaca je za isti period izrečeno ukupno 28 mjera, a najviše 2019. godine, čak 12. Također, interesantno je da u 2020. godini nije izrečena niti jedna mjera protiv tužilaca.

<h2>Posebna kategorija</h2>Što se tiče glavnih tužilaca, koji su svrstani kao posebna kategorija, protiv njih je u posljednjih pet godina izrečeno osam mjera, a najviše 2022., njih četiri.Iz VSTV-a BiH su za “Avaz” otkrili da su čak 53 mjere u prethodnih pet godina izrečene zbog neopravdanog kašnjenja u izradi odluka ili u drugim radnjama u vezi s obavljanjem dužnosti sudije ili zbog bilo kakvog drugog ponovljenog nepoštivanja dužnosti sudije. Zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti izrečeno je 46 disciplinskih mjera.<h2>Sukob interesa</h2>Jedna disciplinska mjera u prošloj godini je izrečena i zbog povrede načela nepristrasnosti, dok je 2019. godine sankcionirano čak šest nosilaca pravosudnih funkcija jer su propustili da traže izuzeće od postupanja u predmetima kada postoji sukob interesa.

Prema predsjednicima sudova u 2019. godini izrečene su dvije mjere, godinu kasnije tri, a u 2021. jedna mjera

Otkako su prije nekoliko godina intenzivirane aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država na ovim prostorima, što je rezultiralo time da su brojni zvaničnici iz BiH završili na OFAC-ovoj listi, kolokvijalno nazvanoj američka crna lista, u javnosti je bilo prisutno relativiziranje tih sankcija.Sve je počelo sa zvaničnicima iz Republike Srpske, uključujući i sam vrh ovog entiteta, a jedna za drugom su se nizale izjave zvaničnika kako nisu ni ranije išli u SAD, niti imali imovinu, pokušavajući smanjiti im značaj.- Ovo je čista farsa, ja nemam nikaku imovinu u Americi, nisam imao ni račun u Americi i nemam namjeru da idem tamo. Republika Srpska se dobro razvija i ekonomski dobro stoji, sve je to problem. SAD su iznijeli niz laži i optužbi, pripisivanjem koruptivnih radnji protiv mene – rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nakon što je završio na ovoj neslavnoj listi.<h2>Odbrana Novalića</h2>Tada još uvijek vladajuća SDA je podržavala ove poteze SAD-a sve dok na red nisu došli i njihovi zvaničnici ili osobe bliske toj stranci.Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je branio, tada još uvijek premijera, a sada pravosnažno osuđenog Fadila Novalića, kada je završio na crnoj listi.- Ponekad pomislim da se SDA mora upozoriti kada prelazi cestu, ako slučajno ne pređu gdje treba mogli bi završiti na crnoj listi. Mislim da te mjere Stejt Departmenta polako gube vjerodostojnost sa ovakvim postupcima. Ništa ne govori puno o gospodinu Novaliću ovo što je stavljen na crnu listu – rekao je Izetbegović prije dvije godine na pitanje novinara "Avaza".Takvih izjava je bilo mnoštvo, što iz RS, što iz Sarajeva, a sve su bile kroz neki podrugljiv ton.Ipak, brzo je sve došlo na svoje kada su se prethodnih dana pojavile informacije o zatvaranju bankovnih računa, a razlog je jednostavan – svi koji sarađuju sa onima koji su na američkoj crnoj listi rizikuju da se i sami nađu na njoj. Tako su banke pokrenule jednostrane raskide ugovora kako ne bi ugrozile svoje poslovanje.<h2>"Obična glupost"</h2>Više niko ne priča o tome kako su sankcije obična glupost, kako nisu ni planirali ići u SAD, nego se čak najavljuju i tužbe Sudu u Strazburu, ali i traže svi mogući mehanizmi kako bi se sklonili sa njih. U tome sigurno jednim neće pomoći njihovi međunarodni partner u vidu Vladimira Putina, a drugima u vidu Redžepa Tajipa Erdoana.Ono što je dodatno privuklo pažnju je izjava bivšeg predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da je zatvaranje računa uslijedilo kao posljedica usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca, na kojem je insistirala Evropska unija. Argumentacija Šarovića za to je da je SDS na američkoj crnoj listi već 20 godina, a da je račun zatvoren tek nakon usvajanja ovog zakona.Ako se ova informacija pokaže tačnom, ispostavit će se da su neki političari, očito nesvjesno, žrtvovali sebe na evropskom putu. No, izlaza više nema, a oni će se sada morati baviti isključivo sobom i kako izaći iz situacije u kojoj su se našli.

Ako se informacija Šarovića pokaže tačnom, ispostavit će se da su neki političari, očito nesvjesno, žrtvovali sebe na evropskom putu

Američke sankcije su relativizirane sve dok nisu došle na naplatu

Finansijsko-informatička agencija Federacije Bosne i Hercegovine objavila je 10 najuspješnijih privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine. Što se tiče segmenta prihoda i dobiti tu dominiraju privatne kompanije, ali se pojavljuju i kompanije sa mješovitim vlasništvom, dok u segmentu broja zaposlenih samo jedna privatna kompanija se nalazi među prvih 10.<h2>Udio 13,3 posto</h2>Najveći prihod u prošloj godini ostvario je kompanija Bingo od 1,94 milijarde KM, a drugo mjesto zauzima naftni gigant Holdina sa 1.37 milijardi. Na trećem mjestu je JP Elektroprivreda BiH sa zabilježenim prihodom od 1,16 milijardi, a onda slijedi Hifa-Oil 761 milionom. Prati ih Hifa-Petrol sa 736 miliona KM, a šesto mjesto zauzima kompanija Borreas iz Kreševa sa prihodom od 735 miliona KM. ArcelorMittal iz Zenice je ostvario prihod od 732 miliona KM, a G-Petrol 645 miliona. Ovu listu zatvaraju Philip Morris BH sa prihodom od 577 miliona KM i BH Telecom sa 530 miliona KM.Udio 10 najvećih privrednih društava u ukupnim prihodima u Federaciji BiH je 13,3 posto.Što se tiče ukupne dobiti u 2023. godini Bingo je na vrhu i ove liste sa 158 miliona KM, Sisecam Soda Lukavac ima 114 miliona, a Elektroprivreda HZ HB 52 miliona. Na četvrtom mjestu se nalazi Violeta sa 49 miliona KM, a prati ih BH Telecom sa 48 miliona. Premier World Sport ostvario je dobit od 46 miliona KM, a AS 38 miliona. Listu zatvaraju Madi (37 miliona), Heidelberg Materials Cement Kakanj (37 miliona) i Feal (34 miliona).Udio 10 najvećih privrednih društava po ukupnoj dobiti u ukupnoj dobiti FBiH iznosi 11,7 posto.<h2>Bingo na prvom mjestu</h2>Ubjedljivo najviše radnika u FBiH zapošljava privatna kompanija Bingo, njih 8.108, dok ostatak liste čine kompanije sa državnim i mješovitim vlasništvom.Na drugom mjestu je Elektroprivreda BiH sa uposlenih 3.940 radnika, a slijedi Klinički centar Univerziteta u Sarajevu sa 3.099. BH Telecom ima 3.079 uposlenika, a Sveučilišna klinička bolnica Mostar 2.734. RMU Banovići zapošljava 2.669 osoba, dok najveći poreski dužnik Željeznice FBiH čak 2.585. Listu zatvaraju BH Pošta sa 2.548 uposlenika, Univerzitetski klinički centar Tuzla sa 2.454 i Elektroprivreda HZ HB sa 2.330.Udio 10 najvećih privrednih društava po broju zaposlenih u ukupnom broju zaposlenih u FBiH iznosi 9,1 posto.

Udio 10 najvećih privrednih društava po ukupnoj dobiti u ukupnoj dobiti FBiH iznosi 11,7 posto

Privatne kompanije u FBiH dominiraju u segmentu prihoda i dobiti, najveći poreski dužnik pri vrhu liste po broju zaposlenih

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Enver Kazaz poručio je za portal „Avaza“ da smatra da je predsjednik RS Milorad Dodik potpuno izgubio kompas u sukobu sa visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom.Ovo je uslijedilo kao reakcija na jučerašnju sjednicu Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen Nacrt izbornog zakona RS, ali zaključke kojima su traže proglašavanje nepoželjnim ambasadora SAD, Velike Britanije i Njemačke te visokog predstavnika.- Tehničke izmjene Izbornog zakona su dobre po BiH, ali mislim da je njihov tajming ugrozio pregovarački proces između trojke, SNSD i HDZ-a. Dodik bi priznanjem Šmitovih tehničkih izmjena Izbornog zakona zapravo priznao legitimitet Šmita. Zato je on organizirao veliku predstavu u kojoj on svojim odlukama vodi RS u sukob sa zemljama Zapada, naročito sa SAD, a sankcije oko njega i njegovih ljudi se stežu. Stežu se i ekonomske sankcije, jer je RS u takvoj situaciji da neće moći povući sredstva iz predpristupnih fondova – poručio je Kazaz za portal "Avaz“.<h2>Samoubilačka politika</h2>Mišljenja je da Dodik vodi samoubilačku politiku.- Ako usvoji izborni zakon RS, osnovno pitanje je ko će u svijetu priznati te načelnike i ko će sarađivati s njima na lokalnim projektima, kao što su npr. infrastrukturni u Gradu Banja Luka. Dodik u ovom trenutku izgleda kao neka vrsta razjarenog političkog bika, koji juriša na nesrušivu ogradu. Na drugoj strani Šmit, uz podršku SAD, zaista omogućuje demokratske procese, ali volio bih da je sačekao još neko vrijeme, jer je postojala mogućnost da se izmjene Izbornog zakona usvoje u Parlamentarnoj skupštini BiH – rekao je Kazaz za „Avaz“.Budući da to nije učinio, očigledno je da on skupa sa SAD i dijelom EU te Velikom Britanijom lomi Dodika, smatra Kazaz.- Dodik protiv zapadnog svijeta nema nikakve šanse, to je iracionalna politika, to je politika koja uništava RS. Njemu je jedini način da sačuva RS povratak u pregovore i da pokuša skupa s trojkom u predviđenom roku donijeti tehničke izmjene Izbornog zakona. Ako to ne uradi on je donio minu pred RS – naveo je Kazaz.Upitan šta bi bilo razumno ponašanje za trojku nakon ovih poteza, a on ističe:- Trojka je izdala saopćenje u kojem poziva Dodika na dogovore, to je veoma mudro saopćenje, koje je zapravo i rješenje krize i to je saopćenje koje brani dosadašnje rezultate evropskog puta BiH. Naravno da će mnogi osuditi takvo saopćenje kao nešto što spašava Dodika, ali trojci je državni interes iznad svega, pa njen poziv Dodiku treba gledati u tom kontekstu, kao nastavak evropskog puta BiH. Trojka nije tako mekana da će davati puno šansi Dodiku, ali njegov odlazak u propast, kao samoubilački gest jučer u NSRS i njegova samoubilačka politika će zapravo ići u narednom periodu vrlo brzo ako nastavi tim putem.<h2>Na granici iracionalnosti</h2>Dodaje da je siguran da će u Dodiku proraditi pragmatizam i da će se vratiti za pregovarački stol.- Ipak, sa tako iracionalnim političarem ne možete biti sigurni ni u šta. Za BiH je prava nesreća da RS vodi neko ko je na granici iracionalnosti, a ogrezao u kriminal i korupciju i ko RS vodi u sukob za zapadom – zaključio je Kazaz za „Avaz“.&nbsp;

Dodik u ovom trenutku izgleda kao neka vrsta razjarenog političkog bika, koji juriša na nesrušivu ogradu

Kazaz za "Avaz": Dodik protiv zapadnog svijeta nema nikakve šanse

Narodna skupština RS usvojila je u petak rano ujutro Nacrt izbornog zakona RS, kojim se uzimaju nadležnosti za provođenje izbora u ovom entitetu Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Osim toga, usvojeni su zaključci kojima se, između ostalog, traži odlazak ambasadora SAD, Velike Britanije, Njemačke te visokog predstavnika.O ovim dešavanja za „Dnevni avaz“ je govorio Branislav Borenović, predsjednik PDP-a i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.- Na ovoj sjednici smo slušali brojne uvrede i Dodikov primitivizam, laži, neboluze oko sankcija, što može stati u par riječi – red uvreda, red bljuvotina, red laži. Svaka ta sjednica je kopija prethodne, s tim da je ovaj put u količini laži i uvreda nadmašio i sam sebe. I prošle godine i više puta prethodnih godina, slušali smo velike riječi, mnoge lijepe za čuti, a u praksi se pokazivalo da se radi samo o još jednom setu zaključaka, nacrta zakona i odluka koje se nisu provodile na tako teškim temama. Vidjet ćemo hoće li tako biti i ovoga puta - rekao je Borenović za "Avaz".<h2>Traže se izgovori</h2>Ističe da mu nije jasno zbog čega je Milorad Dodik toliko nervozan, kada poslanici postavljaju samo logična pitanja, kao šta je sa svim onim ranijim zaključcima koji su usvojeni na ranijim sjednicama. Podsjeća da se ne provode ni odluke u vezi s Inckovom nametnutom odlukom, niti ranije Šmitove odluke, o Upravi za indirektno oporezivanje, VSTV-u i brojne druge teme.- Godinama vlast u BiH, koju dominantno čini i SNSD, traže izgovore da se ne usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona, kako bi imali fer i poštene izbore. Mi smo već jednom usvojili izmjene i dopune Izbornog zakona s paketom integriteta u Predstavničkom domu, ali smo onda čekali da se to usvoji u Domu naroda, gdje, nažalost, Dodik ima potpunu kontrolu zahvaljući četvrtom mandatu. Dodik i SNSD su apsolutna vlast i u RS i BiH, kontrolišu gotovo sve ijednu instituciju, izabrali su sve ijednog ministra, direktora, rukovodioca u BiH pa neka rade kako god misle da treba, neka protjeruju koga god hoće, ali i neka znaju da su najodgovorniji za stanje u BiH – naglasio je Borenović za "Avaz".Smatra da je stoga, najveći krivac zašto izmjene Izbornog zakona nisu donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH, vladajuća koalicija.- Oni su obećali da će to nakon sastanka u Laktašima biti završeno. To je jedna spirala političkih igara, tenzija, pokušaja traženja krivice s jedne ili druge strane. Mislim da u svakom slučaju nije dobro da nam odluke donosi neko sa strane, nego to trebaju raditi domaće političke strukture, ali domaće političke strukture trebaju nositi odgovornost zašto nije to usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH – naveo je.Tvrdi da je najveći krivac za to SNSD, koji se tome opirao, HDZ je tragao za političkom dimenzijom, dok trojka nije imala snage za to u Domu naroda PSBiH.- Iscrpljujemo se oko nečega što je davno trebalo biti urađeno da bi imali fer i poštene izbore, jer je to nasušna potreba ove zemlje i jedini način da se iskorijeni izborna korupcija, koja je preduslov za svaku drugu korupciju.<h2>Evropski put</h2>Upitan da li će biti ugrožen evropski put nakon pomaka koji su viđeni u posljednje vrijeme, on ističe da to ostaje da se vidi, ali da je činjenica da su se jučer mogle čuti bombastične najave.- Nacrt izbornog zakona RS tek treba da dođe u drugom čitanju, ako uopšte dođe ponovo u NSRS, jer ne bi to bio ni prvi ni posljednji zakon koji će biti zaustavljen na putu potpunog usvajanja. Oni su postavili neki ultimatum od sedam dana, pa će onda nešto predložiti, a ako se ni to ne usvoji, tvrde da će se povući iz svojih fotelja, što se nikada nije desilo, a često se najavljivalo. Evropski put je jedan dugotrajan proces, gdje odgovorne strukture trebaju svaki dan predano raditi, jer je to proces koji ne počinje i ne završava zelenim svjetlom od&nbsp; Brisela, koji ima namjeru da vidi BiH u Evropskoj uniji.Jasno je da je geopolitika više odredila evropski put nego&nbsp; političke vlasti, koje su uradile minimalne stvari, usvajanjem nekih zakona, ali je to vrlo zahtjevan proces. Mi se tek sada nalazimo tamo gdje se Crna Gora nalazila prije 12 godina, kada su otvorili pregovore, a mi ih još nismo ni otvorili, jer nismo dobili datum. Srbija je prije 10 godina otvorila pregovaračka poglavlja. Imam osjećaj da jedan dio političkih struktura formalno jeste za evropski put, ali će sve učiniti da se to što je moguće radi. Nama treba reforma društva gdje postoje evropski standardi i pravila, vladavina prava, poštivanje zakona, jake institucije, evropske plaće i penzije, dobra radna mjesta. Imam osjećaj da jedan dio političkih struktura imaju strah od tog reda, jer imaju svi sliku Ive Sanadera, koji je bio nedodirljiv premijer, a na putu ka EU je Hrvatska morala isporučiti pravdu i pokazati da ima odgovorne institucije – zaključio je Borenović za „Avaz“.

Ovaj put je u količini laži i uvreda nadmašio i sam sebe

Borenović o sjednici NSRS za "Avaz": Red uvreda, bljuvotina i laži, svaka sjednica kopija prethodne

Nakon što je Narodna skupština RS jučer usvojila Nacrt izbornog zakona RS, kojim bi se dio nadležnosti Centralne izborne komisije BiH prenio na entitetski nivo i čime bi postale nevažeće izmjene Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt), iz Ureda visokog predstavnika su reagovali za naš portal.- Visoki predstavnik je svojim angažmanom osigurao uslove za fer i transparentne izbore kako bi građani mogli biti sigurni da njihovi glasovi vrijede. Ovdje se radi o interesu građana ove zemlje jer oni imaju pravo na potpuno demokratske izborne standarde. Nedostatak kritike na račun sadržaja izmjena i dopuna Izbornog zakona, čak ni među onima koji se ne slažu s njihovim donošenjem, ovo samo dodatno potvrđuje - naveli su iz OHR-a za "Avaz".Dodaju da još postoji prostor da domaće vlasti napokon djeluju.- Visoki predstavnik podsjeća da su 18. oktobra prošle godine, već tada manje od godinu prije izbora, ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u svojoj izjavi pozvali organe vlasti da osiguraju da se lokalni izbori 2024. godine održe uz poboljšanu transparentnost i integritet tako što će usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona u skladu s međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i pozitivnim primjerima iz prakse koji se odnose na demokratske izbore, kao što su jasno i više puta preporučili iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, GRECO-a i Venecijanske komisije Vijeća Evrope. Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su naglasili da bi „građani trebali imati povjerenja u izborne sisteme, u dosljednu primjenu proceduralnih zaštitnih mehanizama, kao i u tajnost glasanja - poručili su iz OHR-a za "Avaz".

Poručuju da još postoji prostor da domaće vlasti napokon djeluju

Iz OHR-a za "Avaz" odgovorili na optužbe iz Narodne skupštine RS i uputili poruku

Prošlo je već 12 dana od ranjavanja maloljetnika u sarajevskoj općini Stari Grad. Kako je potvrdila za portal "Avaza" portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić, u ovom slučaju još niko nije lišen slobode.Podsjećamo, u pucnjavi je ranjen 17-godišnji sin jednog sarajevskog "ugostitelja", čiji je identitet poznat "Avazu", ali pošto je riječ o maloljetnoj osobi ime i prezime nećemo objaviti. Sarajevska policija se "hvalila" da je u osam pucnjava u posljednja tri mjeseca sedam rasvijetljeno, no već 12 dana nema rješenja ovog slučaja. Ono što je posebno interesantno jeste da, prema informacijama "Avaza", postoji videnadzor na navedenoj lokaciji.Inače, danas se održava sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, gdje se raspravlja o sigurnosnoj situaciji. Ranije su od nadležnih dolazile izjave da su tvrdnje o ugroženoj sigurnosnoj situaciji subjektivne te da mediji dezinformišu javnost u ovakvim slučajevima, iako MUP KS često nije odavao nikakve službene informacije u prvom trenutku.

Danas se održava sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, gdje se raspravlja o sigurnosnoj situaciji

Prošlo je 12 dana od ranjavanja maloljetnika u Sarajevu: Još niko nije uhapšen

Vlada Federacije BiH donijela je odluku u vezi s izborom direktora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, saznaje portal "Avaza".Oni su tražili od Upravnog odbora Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu da promijeni akt i pošalje zahtjev za prethodnu saglasnost u vezi s imenovanjem direktora, a ne naknadnu kako je to ranije bio slučaj u vezi s izborom Ismeta Gavrankapetanovića.Oni sada imaju rok od dva dana da isprave to i dobit će saglasnost za imenovanje direktora KCUS-a prema ranijoj rang-listi koju su utvrdili.

Tehnologija tek na nekoliko biračkih mjesta: Bez skenera na izborima u oktobru

"Sarajevski MUP pomalo tup": Ko je kriv što su "bombaši" pušteni na slobodu

Funkcioneri sedam stranaka na crnoj listi: Najviše ih ima SNSD, četiri partijska predsjednika sankcionirana

Video / Ko ode zadnji nek ugasi svjetlo: Na autobuskoj liniji između dva najveća grada u BiH jedan putnik

Borba za plaće

Otkrivamo zbog čega su sve sudije i tužioci sankcionirani u prethodnih pet godina

Zašto u BiH niko ne smije pozdraviti demokratske promjene i debakl autokrate, Bakirovog i Dodikovog prijatelja, Erdoana

Ublažene mjere zabrane za Admira Arnautovića Šmrka

Podaci VSTV-a za posljednjih pet godina: Kažnjeno čak 150 sudija i tužilaca!

Američke sankcije su relativizirane sve dok nisu došle na naplatu

Privatne kompanije u FBiH dominiraju u segmentu prihoda i dobiti, najveći poreski dužnik pri vrhu liste po broju zaposlenih

Kazaz za "Avaz": Dodik protiv zapadnog svijeta nema nikakve šanse

Borenović o sjednici NSRS za "Avaz": Red uvreda, bljuvotina i laži, svaka sjednica kopija prethodne

Iz OHR-a za "Avaz" odgovorili na optužbe iz Narodne skupštine RS i uputili poruku

Prošlo je 12 dana od ranjavanja maloljetnika u Sarajevu: Još niko nije uhapšen

Vlada FBiH donijela odluku u vezi s izborom direktora KCUS-a

Tehnologija tek na nekoliko biračkih mjesta: Bez skenera na izborima u oktobru

"Sarajevski MUP pomalo tup": Ko je kriv što su "bombaši" pušteni na slobodu

Funkcioneri sedam stranaka na crnoj listi: Najviše ih ima SNSD, četiri partijska predsjednika sankcionirana

Video / Ko ode zadnji nek ugasi svjetlo: Na autobuskoj liniji između dva najveća grada u BiH jedan putnik

Borba za plaće

Otkrivamo zbog čega su sve sudije i tužioci sankcionirani u prethodnih pet godina

Zašto u BiH niko ne smije pozdraviti demokratske promjene i debakl autokrate, Bakirovog i Dodikovog prijatelja, Erdoana

Ublažene mjere zabrane za Admira Arnautovića Šmrka

Podaci VSTV-a za posljednjih pet godina: Kažnjeno čak 150 sudija i tužilaca!

Američke sankcije su relativizirane sve dok nisu došle na naplatu

Privatne kompanije u FBiH dominiraju u segmentu prihoda i dobiti, najveći poreski dužnik pri vrhu liste po broju zaposlenih

Kazaz za "Avaz": Dodik protiv zapadnog svijeta nema nikakve šanse

Borenović o sjednici NSRS za "Avaz": Red uvreda, bljuvotina i laži, svaka sjednica kopija prethodne

Iz OHR-a za "Avaz" odgovorili na optužbe iz Narodne skupštine RS i uputili poruku

Prošlo je 12 dana od ranjavanja maloljetnika u Sarajevu: Još niko nije uhapšen

Vlada FBiH donijela odluku u vezi s izborom direktora KCUS-a