Menopauza se u prosjeku javlja oko 50. godine. To je posljednja mjesečnica u životu, ali uvriježeno je da je to period poslije zadnje mjesečnice. Prerana menopauza opisuje se kao stanje koje nastaje prije 40. godine. Simptomi kod žena su individualni i raznoliki.

Hormonski profili

Dugotrajniji izostanak mjesečnice prvi je znak nakon kojeg će se svaka žena generativne dobi savjetovati s ginekologom. Ako se isključe svi drugi mogući razlozi izostanka mjesečnice, slijede laboratorijske pretrage koje istražuju hormonske profile (hipofiza, jajnik, štitnjača, nadbubrežne žlijezde).

Ako je fokus na povišenim hormonima hipofize (FSH i LH) te niskim vrijednostima estrogena (jajnik) i eventualno niskim vrijednostima AMH hormona (marker ovarijske rezerve), tada je dijagnoza u potpunosti jasna.

Znakovi preuranjene menopauze jednaki su onima menopauze, ali kod nekih žena mogu biti blaže, a kod nekih ozbiljnije izraženi. Stručnjaci navode da se obično mogu prepoznati po neredovnim ciklusima, skraćenom trajanju mjesečnice ili njenom izostanku, nepravilnom krvarenju, navalama vrućine ili valunzima, hladnim preznojavanjima, a to su sve znakovi da jajnici proizvode sve manje estrogena.

Vaginalna suhoća

Uz ove simptome neke žene mogu iskusiti i vaginalnu suhoću, osjetljivost i iritacije pri spolnim odnosima, mogu imati problema s uriniranjem i inkontinencijom, a mogu se pojaviti i fizičke promjene na tijelu poput suhe i neelastične kože, više bora te slabije kose.

Prerana menopauza zadesit će do šest posto žena. Najčešće je uzrok u nedovoljno istraženim genetskim ili autoimunim poremećajima. Razumljiviji su ostali razlozi: hemoterapija i radioterapija nakon maligne bolesti uništava jajne ćelije, rana histerektomija narušava lokalnu cirkulaciju i reducira dotok krvi do jajnika (posljedica je prerana menopauza), toksini duhanskog dima i ftalata (sastojci plastike i umjetnih materijala, boje u industriji ljepote itd.), te intenzivne i učestale stimulacije ovulacije u okviru metoda medicinski potpomognute oplodnje mogu značajno iscrpiti ovarijsku rezervu.

Estrogen

Nizak nivo estrogena utječe na zdravlje žena jer ostaju bez njegove prirodne zaštite protiv bolesti pa se može povećati rizik od nekih oboljenja. Prijevremenu menopauzu nije moguće zaustaviti niti obrnuti, ali liječenjem se ublažavaju neugodni simptomi. 

Nesanica i depresija

Žene mogu patiti od nesanice, promjena raspoloženja, pa čak i depresije, smanjene želje za seksom, bolova u zglobovima i mišićima, a zbog povećanja apetita može doći i do debljanja. 

Nadomjesna terapija

Ako je dijagnoza preuranjene menopauze čvrsta, pojavit će se tipični simptomi poput valova vrućine, suhoće rodnice, nelagode pri spolnim odnosima, psihološke neravnoteže... Ne uključi li se hormonsko liječenje, ženama prijeti mogućnost razvoja osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti tipičnih za starije (pretilost, dijabetes, rak dojke...).

Cigarete

Brojni su razlozi zbog kojih je pušenje štetno po zdravlje, ali pokazalo se i da ima velik utjecaj na pojavu preuranjenog klimakterija jer nikotin smanjuje proizvodnju estrogena. Kod pušačica znakovi preuranjene menopauze mogu se pojaviti i do devet godina ranije od prosjeka, pokazale su britanske studije.  

Protekcija

Hormonsko liječenje, kao i u tipičnoj postmenopauzalnoj dobi poslije 50. godine, djeluje protektivno. Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je reprodukcijska funkcija zadovoljena, onda je liječenje tipično nadomjesno - estrogen i progesteron. No ako je zbog nekog razloga izostala reprodukcija, a željena je (odgađanje trudnoće zbog edukacije, ostvarivanja karijere...), stimulirat će se ovulacija poznatim tehnikama, tj. suvremenim metodama pomognute oplodnje. No u oba slučaja važno je nadomjesno liječenje.